Tvrtke koje su preživjele 2020. u top 500 uspjele su se izvući s neznatnim padom prihoda, manjim od dva posto. I taj stagnacijski rezultat zapravo je uspjeh. No umjesto 117 ispalih – mahom zbog gubitaka – nove tvrtke na rang-listi generiraju manji prihod, zato su krema hrvatskoga biznisa koja je izvukla najtežu poslovnu godinu u samostalnoj Hrvatskoj. Unatoč prvomu hrvatskom jednorogu vrijednom više od milijardu dolara, Infobipu, iskazana je znatno skromnija novostvorena vrijednost nego prethodnih godina.
Gotovo svaka peta tvrtka ispala je prošle godine iz skupine 500 najboljih kompanija. Prema podacima Liderovoga dugogodišnjeg partnera Dun & Bradstreeta (nekadašnji Bisnode), najčešći razlog ispadanja bio je gubitak. Budući da je pozitivno poslovanje conditio sine qua non za ulazak na rang-listu, bez dobiti nema ni novostvorene vrijednosti.
Podaci bi bili još dramatičniji da su državne potpore za očuvanje radnih mjesta (do 4000 kuna na mjesec) uračunane kao subvencije. Vođene su, naime, kao prihodi. Stvarnu sliku također su malo uljepšale porezne i druge olakšice države i jedinica lokalne samouprave. Međutim, rezultati su i nakon tog lakiranja znatno lošiji nego prošlih godina. Novostvorena vrijednost smanjena je za punih 17 posto, u skladu s padom prihoda od 16 posto, izvoza (–15%) i broja zaposlenih (–14%). I najbolji su ozbiljno posegnuli u sef obično rezerviran za dobit – iskazana je 23 posto manja. Normalno je da je sve to zajedno utjecalo i na produktivnost, koja se smanjila za gotovo četiri posto.
Na rang-listu 500 najboljih plasiralo se i novih 117 tvrtki. Međutim, pridošlice imaju novostvorenu vrijednost od 770 milijuna eura, što je znatno manje od 2,24 milijarde eura koliko su ukupno godinu prije držale tvrtke koje su ispale s nje. Ta razlika od 1,47 milijardi najveći je dio od ukupnog pada novostvorene vrijednosti. To vrijedi i za prihode, koji su 16 posto manji u odnosu na prethodnu godinu. Međutim, tvrtke koje su ostale u top 500 uspjele su se izvući s neznatnim padom prihoda, manjim od dva posto. I taj stagnacijski rezultat zapravo je uspjeh. Naime, 1000 najvećih kompanija zabilježilo je gotovo dvostruko veći pad prihoda, od 3,8 posto, a kompletno gospodarstvo zabilježilo je minus od 5,3 posto. Tako rang-lista najboljih zaista opravdava svoj naziv. Tu je zaista krema hrvatskog biznisa koja je izvukla najtežu poslovnu godinu u samostalnoj Hrvatskoj.
No zato je ovogodišnja novostvorena vrijednost skromnija nego prethodnih godina. Uostalom, među tvrtkama koje su opstale među 500 najboljih više od pola (198 od 383) iskazalo je niži NV nego godinu prije. Zbog toga se može reći da smo se s rang-listom 500 najboljih vratili na razinu između 2016. i 2017.
Međutim, pravi je pobjednik ovogodišnje rang-liste HEP. Svih njegovih pet tvrtki poboljšalo je plasman: uz matični HEP, koji se popeo sa sedmoga na četvrto mjesto s 22 posto većim NV-om, HEP ODS napredovao je s osmoga na šesto mjesto, a HEP Proizvodnja treća je predstavnica grupacije u deset najboljih (skok s 13. na sedmo mjesto).
Među prvih deset još su dvije tvrtke u državnom vlasništvu: Hrvatske šume (skočile su s 11. na osmo mjesto) i HP – Hrvatska pošta, koja je zadržala devetu poziciju i ostala uvjerljivo najjača pružateljica poštanskih usluga. Pliva je kao najbolja predstavnica klasične proizvodnje zadržala peto mjesto, a top 10 zatvara treća banka, Erste&Steiermärkische Bank, koja je skliznula sa šestog mjesta. Iz deset najboljih ispala je OTP banka, ali ostala je na 13. poziciji, a najveća pojedinačna kompanija, Ina, koja je prošle godine s NV-om od 245 milijuna eura bila četvrta, ispala je s rang-liste jer je 2021. iskazala gubitak.