Nakon jagoda, kao prvog sezonskog voća koje se pojavljuje na domaćem tržištu, sredinom svibnja na tržnicama su se pojavile i trešnje, jedno od najtraženijeg voća u EU, koje postiže izuzetno visoku maloprodajnu cijenu. Prve procjene stručnjaka SMARTERA pokazuju da će ovogodišnji urod u Hrvatskoj biti prepolovljen te da bi se mogao kretati od 600 do maksimalno 650 tona, zbog mraza koji je u dva navrata značajno utjecao na urod u kontinentalnom dijelu Hrvatske, a nešto manje štete bile su u Dalmaciji, odakle ovih dana dolaze prve trešnje.
„Zbog izuzetno slabijeg uroda nego prethodnih godina, kao i značajnih prekida u lancu opskrbe na globalnom tržištu uslijed korona krize, te nedostatka radne snage u brojnim zemljama koje imaju veliku proizvodnju trešanja, kao i ogromne potražnje s tržišta Njemačke i skandinavskih zemalja, očekujemo da će ovo voće, u kojem je Hrvatska u normalnim sezonama inače samodostatna, imati na tržištu izuzetno visoku cijenu. Procjena je da će trgovački lanci ove godine manje na policama imati uvozne trešnje, te da će ovogodišnja cijena biti značajno veća nego proteklih godina“, zaključak je analize SMARTERA.
Polazna cijena ove je godine 40 kuna za kilogram na tržnicama, te čak 45 kuna u trgovinama. Prema podacima Tržišnog informacijskog sustava u poljoprivredi (TISUP), prošle godine prosječna cijena na tržnicama bila je 27,48 kuna, a tijekom glavne sezone kretala se od maksimalnih 38,75 kuna, do 23,21 kune koliko je bila na vrhuncu sezone, krajem svibnja i početkom lipnja. Prosječna cijena u trgovinama u 2019. godini bila je 38,18 kuna, a kretala se u rasponu od 43,41 kune na početku sezone i nije se spuštala ispod 35 kuna za kilogram.
Trenutna otkupna cijena u područjima Dalmacije, gdje su posljednjih godina posađeni novi nasadi trešanja, ne ide ispod 30 kuna, a ona će se možda korigirati na niže tek kada se za sedam do deset dana na tržištu pojave trešnje iz kontinentalnog dijela Hrvatske. Trešnje se najvećim dijelom konzumiraju u periodu od 20. svibnja do 20. lipnja, nakon čega ih zamjenjuju druge voćne vrste, iako se na tržištu mogu kupiti i kasnije sorte koje se proizvode i krajem kolovoza.
Tradicionalno veća potrošnja trešanja je u Dalmaciji dok je u kontinentalnom dijelu veća potražnja za jagodama. Visoka cijena trešanja jedan je od glavnih razloga slabije konzumacije.
Prema procjenama, prosječno se u Hrvatskoj konzumira između 2 i 2,5 kilograma trešanja po glavi stanovnika, dok je prosjek u razvijenim europskim zemljama i Turskoj, kao velikom proizvođaču, oko 8 pa i više kilograma. Stručnjaci tvrde kako je na odluku o kupnji trešnje presudna cijena, te da kupovna moć hrvatskih potrošača „podnosi“ cijenu koja se kreće do maksimalno 25 kuna za kilogram, a to je prag do kojeg se može govoriti o dobroj prodaji. Sve iznad ove cijene smanjuje prodaju za 30 i više posto.
Proizvodnja trešanja, prema službenim podacima, odvija se na površini od maksimalnih 972 hektara (2016. godine), dok je posljednje dvije godine proizvodnja bila na 724 ha (2018. godine), da bi u prošloj godini pala na 681 ha. Proizvodnja se kretala od maksimalnih 1405 tona u 2015. godini, dok je prošle sezone bila na 1091 tonu. Najmanja proizvodnja od 795 tona ostvarena je 2014. godine, pa se iz aktualnih procjena može zaključiti kako je ova godina jedna od najlošijih za ovu proizvodnju.
Potrebno je istaknuti da se ovdje radi o službenim podacima koji se samo odnose na intenzivnu proizvodnju, namijenjenu za tržište, dok se jedan dio trešanja iz ekstenzivnog uzgoja prodaje na kućnom pragu ili kroz sivo tržište, što je jedna od hrvatskih specifičnosti koja bi ove godine posebno mogla dobiti na intenzitetu zbog korona krize i eksplozije prodaje putem društvenih mreža i dostava na kućni prag.
Hrvatska je prošle godine imala uvoz od 723 tone trešanja u vrijednosti od 1,17 milijuna eura, pri čemu su najveće količine stigle iz Grčke – 488 tona vrijednih gotovo 580.000 eura. Čak 96 tona uvezli smo iz Njemačke, 67 tona iz Italije, te 20 tona iz Srbije, a isto toliko je uvezeno iz Španjolske. Hrvatski lanjski izvoz iznosio je 177,6 tona vrijedan oko 297.000 eura, a čak je 159 tona završilo na tržištu susjedne Slovenije.
Trešnja je voće kojeg nema dovoljno u Europi. Uzgoj trešanja zahtijeva veliko znanje i iskustvo, te je potreban sofisticirani pristup proizvodnji, što je izazov isključivo za hrabre i uporne voćare koji su spremni učiti. Današnje tehnologije zahtijevaju punu tehnološku opremljenost nasada trešanja. Obavezna oprema nasada trešanja su sustavi za navodnjavanje, folije za zaštitu od kiše, mreže za zaštitu od tuče i na težim tlima sustavi za drenažu i odvodnju viška površinskih voda, što zahtijeva velike investicije.
„Kod proizvodnje voća zadnjih godina ne vide se veći pomaci u rastu površina i rastu proizvodnje, a prinosi jako fluktuiraju iz godine u godinu. Naše najvažnije voćne vrste, kojih najviše proizvodimo, kao što su jabuke, mandarine, višnje, trešnje, šljive i jagode, imaju jako neujednačenu proizvodnju iz godine u godinu te velike razlike u prinosima i ostvarenoj proizvodnji. Takvi rezultati proizvodnje uvjetovani su upravo niskim ulaganja u navodnjavanje i tehnologiju, kvalitetom sorti koje su posađene, kvalitetom sjemena, kvalitetom tla i uopće ukupnim upravljanjem proizvodnim faktorima koji utječu na prinos. Jedan od ključnih razloga je i slaba vertikalna i horizontalna povezanost proizvodnje, otkupa i tržišta, zbog čega je od izuzetne važnosti da se ojačaju tvrtke koje mogu pokrenuti udruživanje, otkup i distribuciju, kako na domaćem tako i na izvoznim tržištima, zaključak je stručnjaka SMARTERA.
Stručnjaci SMARTERA uvjereni su da proizvodnja trešanja, koja ima ogromnu potražnju na europskom tržištu i postiže visoku cijenu, može biti jedan od pokretača voćarstva u Hrvatskoj, u strateškom zaokretu koji nam je potreban i o kojem stalno govorimo. Uvjereni smo kako bi se na razini države i nove poljoprivredne paradigme, snažnijeg pozicioniranja poljoprivredne proizvodnje u ukupnom gospodarstvu te velikog investicijskog ciklusa, moglo potaknuti sadnju novih nasada, povećanje proizvodnje čime bi se ostvarile količine za domaće tržište te izvoz na EU tržištu na kojem ovo voće može ostvariti izuzetno dobre financijske efekte, zaključak je analize SMARTERA.