Turbulentno višemjesečno razdoblje koronakrize i lockdowna gospodarstva odrazilo se na financijska tržišta diljem svijeta uzdrmavši tržišta kapitala, rad osiguravajućih društava, investicijske i mirovinske fondove. Domaće financijsko tržište dodatno je pogodio potres u Zagrebu, stoga je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa), koja u svojoj nadležnosti ima nadzor financijskih tržišta, financijskih usluga te pravnih i fizičkih osoba koje te usluge pružaju, u proteklom razdoblju imala itekako važnu ulogu jer je donijela niz mjera koje su osigurale stabilnost financijskog sustava.
No, kriza je ukazala i na važnost dobroga korporativnog upravljanja, koje uključuje kvalitetno upravljanje rizikom, brigu i odgovornost prema svim dionicima financijskih tržišta te transparentno djelovanje. Stoga je jedan od Hanfinih zahtijeva bio i poziv izdavateljima čiji vrijednosni papiri kotiraju na Zagrebačkoj burzi da objave sve relevantne informacije koje se tiču utjecaja pandemije COVID-19 na njihovo poslovanje, jer je u uvjetima krize iznimno važno da kompanije pravodobno i transparentno objavljuju sve važne informacije, u svrhu zaštite ulagača, ali i stabilizacije tržišta i održanja cjelokupne financijske stabilnosti. O tome, ali i o brojnim drugim pitanjima koja se tiču hrvatskoga financijskog tržišta, razgovarali smo s dr. sc. Antom Žigmanom, predsjednikom Upravnog vijeća Hanfe, suorganizatorom 25. Europske konferencija o korporativnom upravljanju, koja je ovog tjedna održana u Zagrebu pod pokroviteljstvom hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije na temu budućnosti korporativnog upravljanja u postkorona svijetu.
Kako je koronakriza utjecala na financijsku industriju u Hrvatskoj, odnosno kakvo je stanje fondovske i mirovinske industrije nakon prvog vala epidemije i što se do kraja godine može očekivati?
– Iza nas su posljedice karantene i potresa u Zagrebu, što je dvostruki udar koji je, uza šokove sa svih svjetskih tržišta, domaći financijski sektor dočekao stabilno i 'na nogama'. Razlika između posljednje svjetske financijske krize i ove s kojom se suočavamo danas leži isključivo u uzrocima krize te u financijskim i ekonomskim prilikama. Financijski sektor je dobro podnio teret epidemiološke krize jer je nije izazvao, a i dočekao ju je dobro kapitaliziran. Na mirovinske fondove kao dugoročne investitore s ulagačkim horizontom od 30 do 40 godina trenutačne negativne okolnosti relativno blago utječu. S obzirom na dugoročnost ulaganja očekujemo da će se utjecaj tržišnih šokova tijekom vremena investiranja neutralizirati kad se tržište oporavi. Nešto teži utjecaj pandemije na svoju imovinu doživjeli su otvoreni investicijski fondovi kada su u ožujku konzervativni ulagači znatno povlačili svoja sredstva. Međutim, snažniji izlasci prestali su tijekom travnja, situacija se smirila, pri čemu neke vrste fondova bilježe zamjetniji oporavak kako zbog opetovanih ulazaka, tako zbog povoljne situacije na tržištu koja se pozitivno odražava na vrijednost imovine u koju fondovi ulažu. Činjenica je kako naši UCITS fondovi nisu imali zamjetnih problema što se tiče otkupa udjela u najtežim tjednima prvog vala epidemije, što se pozitivno odrazilo i na povjerenje ulagatelja.
Koje je mjere Hanfa poduzela kako bi stabilizirala financijsko tržište i što je time postignuto?
– Uloga regulatora u ovoj krizi bila je znatno veća nego u prethodnim krizama, naš odgovor u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom pružio je određenim sektorima lakši i jeftiniji put do potrebne jače likvidnosti. Osim mjera likvidnosti, donijeli smo i niz specifičnih mjera, u nekim smo slijedili europske regulatore, a neke su isključivo nacionalne mjere. Hrvatska je jedna od devet EU zemalja koje su uz druge mjere donijele mjeru i o privremenoj zabrani isplate dividendi za osiguravajuća društva i pri vrhu je zemalja s najvećim brojem mjera za sektor osiguranja. Specifično za Hrvatsku, izdali smo preporuke za mogućnost ugovaranja moratorija za postojeće ugovore o leasingu, svjesni da su određeni dijelovi našega gospodarstva, posebno u turizmu i prijevozu, znatno opterećeni takvim financijskim obvezama, a potpuno su bili spriječeni raditi svoj posao. Danas kada se osvrnemo na trenutak prvih znakova krize, možemo shvatiti koliko likvidnost financijskog sustava preko noći može postati krhka i izazvati niz negativnih lančanih reakcija na gospodarstvo i život građana. I koliko su tada intervencije i regulatora i države važne. Hrvatska je imala velik broj mjera, one u dijelovima podrške gospodarstvu nisu toliko izdašne kao u zemljama s velikim BDP-om, ali zasad su sve bile efikasne, što se u dijelu financijskog sektora pokazuje u prvim znakovima stabilnosti.
Jedna od mjera bila je zabrana isplate dividendi i zadržavanje dobiti osiguravajućim kućama kako se ne bi ugrozila njihova stabilnost. Kakve su tendencije zabilježene? Je li zamijećen pad priljeva novca i kako bi se kriza na njih mogla odraziti te postoji li opasnost da potres u Zagrebu potrese osiguravatelje?
– Zadržavanje dividende je mjera dodatnog jačanja stabilnosti poslovanja osiguravajućih društava i održavanja stabilnosti financijskog sustava. Prema trenutačno dostupnim podacima i analizama, najizgledniji je scenarij dvostrukog udara na bilance društava za osiguranje, koji karakterizira istodobni pad vrijednosti imovine i porast zahtjeva za odštetu. Međutim, imajući u vidu tradicionalne poslovne modele domaćih društava te relativno konzervativnu ulagačku strukturu investicija, koja se najvećim dijelom nalazi u državnim obveznicama, sustav i dalje posjeduje dovoljne zalihe likvidnosti i solventnosti da podnese čak i malo vjerojatne, ali moguće nove šokove. Osiguranje od potresa prema ugovorenoj premiji iznosi manje od 1,1 posto ukupno zaračunane bruto premije neživotnih osiguranja u 2019. pa zbog dobre kapitaliziranosti i reosiguranja ne očekujemo da bi štete za osiguranje od potresa ugrozile solventnost osiguravatelja.
O tome kako su se u krizi snašli domaći mirovinski fondovi i mogu li građani biti mirni za budućnost svojih mirovina, te zašto se dr. Žigman oštro usprotivio ideji tzv. nacionalizacije drugog mirovinskog stupa pročitajte u digitalnom i tiskanom izdanju Lidera.