Digitalna transformacija događa se sada i utječe na sve nas, kako poslovno tako i privatno, a mi kao zemlja ne koristimo sve prilike koje nam se otvaraju i to treba osvijestiti i raditi na digitalnoj prilagodbi s još više angažmana rekla je u uvodu konferencije Digitalna (R)evolucija 3.0 Gordana Deranja, predsjednica HUP-a. Jedinu netehnološku konferenciju o digitalizaciji organizirao je HUP-ICT, s ciljem da se kroz poduzetničke priče ispriča priča o digitalnoj transformaciji.
- Digitalna transformacija zahtjeva drugačije razmišljanje ali i drugačiji pristup poslu. Podrška države u ovom procesu mora biti snažna jer to nije jednokratan projekt, to je kontinuitet promjena koje mi u RH često znamo izbjegavati. Za nas poduzetnike, posebno je važna digitalizacija javnog sektora – rekla je Deranja.
Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat rekao je kako između Vlade i ostalih dionika vlada totalni konsenzus sto se digitalizacije tiče, te da je cilj transformirati hrvatsko društvo.
- Već imamo e-račun, zatim i START, novi servis Vlade RH koji omogućuje građanima elektroničko pokretanje poslovanja iz vlastitog doma, a uskoro ćemo imati i STOP jer je veći problem zatvoriti poslovni subjekt nego ga otvoriti. Također, uskoro ćemo prezentirati i nacionalni plan digitalne transformacije da se zna što od digitalizacije želimo do 2030, što želimo ostvariti do 2050. i na koji način to ostvariti i financirati – rekao je Horvat te dodao kako je za sve to nužna koalicija između kreatora zakonodavnog okvira i investicijskog potencijala.
Ključ gospodarskog rasta
Boris Drilo, predsjednik HUP-ICT Udruge dao je osvrt na stanje digitalne transformacije i digitalne konkurentnosti u Hrvatskoj. Rekao je kako je digitalizacija ključ gospodarskog rasta i produktivnosti.
- Digitalizacija je jedini odgovor na održivi razvoj gospodarstva u budućnosti i održivi rast BDP-a. U nju treba investirati kako bi se implementirale nove tehnologije i kako bi se povećala produktivnost a samim time će i BDP rasti - rekao je Drilo na početku izlaganja.
Dodao je da je najveći problem hrvatskog gospodarstva niska razina produktivnosti te da je ona na 60 posto prosjeka EU, a da bi došla na 5 ili 6 posto koje svi priželjkuju mora se povećati razina produktivnosti.
Drilo je prezentirao i stupanj digitalizacije u različitim sektorima, pa je tako kazao da je nizak stupanj, digitalizacije, manji od 3 posto, u poljoprivredi, javnom sektoru i proizvodnji, srednji stupanj da imamo u trgovini, financijama i turizmu, gdje je stupanj digitalizacije 3 do 10 posto, a jedino gdje zadovoljavamo s visokim stupnjem je ICT sektor, gdje je stupanj digitalizacije veći od 10 posto.
- Sve to zajedno znači da je prosjek digitalizacije hrvatskog gospodarstva manji od pet posto, a da bi došli do EU prosjeka trebamo stupanj digitalizacije povećati za čak deseto posto – rekao je Drilo i dodao da su ključ investicije koje moraju biti imperativ za razdoblje od 2021. – 2027. godine.
Ništa bez ulaganja
-Od 2014. do 2020. na primjenu novih tehnologija je otišlo najviše 3 posto financijske omotnice i zbog toga danas zaostajemo. U tom programskom razdoblju više od 80 posto sredstva je otišlo u javno sektor. Zemlje koje su najnaprednije u gospodarskom rastu udio Eu fondova koji ide prema privatnom sektoru je veći od 90 posto, dok u javni ide oko deset posto. To je stvar koja se mora promijeniti. Bez ulaganja u konkretne projekte digitalizacija se neće dogoditi – zaključio je Drilo.
Za kraj je rekao da su ključne točke te da se 4/5 investicija namjeni privatnom sektoru, da se projekti usmjere na razvoj digitalne infrastrukture i provedbu programa digitalne transformacije poduzeća i da nacionalnu komponentu financiranja EU projekta treba osigurati iz privatnog sektora.
Dejan Ljuština, partner u PwC- u dao je nekoliko primjera tradicionalnih kompanija koje su se preobrazile u digitalna poduzeća, ali naravno, niti jedno nije bilo iz Hrvatske. Ljuština je rekao da su danas digitalne kompanije najprofitabilnije te da mnoge već koriste sve blagodati poput umjetne inteligencije, Blockchaina, 3D-a, robotike.
-Digitalna transformacija nije samo tehnologija. Radi se tu o promjeni korisničkog iskustva, poslovnog modela, promjeni poslovnih procesa i na kraju promjeni kulture – zaključio je Ljuština.
Mislav Balković, predsjednik HUP-Udruga poslodavaca u obrazovanju održao je prezentaciju o talentima, njihovom zadržavanju, privlačenju i razvoju. Kazao je kako tvrtke sve više gledaju da otvore urede na mjestima ili gradovima gdje ima talenata, jer za pokretanje biznisa, talenti moraju biti na prvom mjestu.
-Na listi zemalja koji su najbolje za privlačenje talente, Hrvatska je na 61 od 63 mjesta. Iza nas su samo Venecuela i Mongolija što nam treba biti jasna poruka.
Na konferenciji su predstavljeni i rezultati istraživanja među hrvatskim poduzetnicima te je prezentirana anketa o digitalnoj transformaciji i stupnju prihvaćanja tehnologija te promjena u hrvatskim poduzećima. Anketa je pokazala da je čak 24 posto poduzeća ispitanih u anketi ispod zadovoljavajuće razine digitalizacije. Također, 46 posto kompanija nema ni strategiju digitalizacije, što je, kako je rečeno, jako loše. No, zanimljivo je da mnoge tvrtke, njih 49 posto smatra da su dovoljno digitalizirane, a 42 posto da su na višem stupnju digitalizacije od ostalih.
Kraj konferencije bio je osiguran za primjere digitalne transformacije nekih hrvatskih tvrtki. Pa su tako između ostalih svoje primjere predstavili Ognjen Bagatin, Boris Trupčević, direktor 24 sata, Ivan Gadže, predsjednik Uprave, Tokić autodijelovi, Goran Rubčić, predsjednik Uprave Njuškala, Mladen Jambrović, član Uprave Iverpana, Sergio Galošić, predsjednik Uprave Klimaoprema, Dimitrije Trbović, predsjednik Uprave Neostara i Ana Volk, članica uprave Bluesun hotela.