Hrvatska
StoryEditor

Digitalni nomadi traže autentične destinacije, a onda svojim zajednicama tu autentičnost ubijaju

23. Lipanj 2021.
Digitalni nomadifoto Shutterstock

Hrvatska je jedna od prvih članica Europske unije koja je zakonski regulirala jednogodišnji privremeni boravak za digitalne nomade iz trećih država. Početkom godine za njih smo počeli izdavati digitalne vize za boravak, što je Hrvatska turistička zajednica promovirala na međunarodnim tržištima i od tada je interes za Hrvatskom porastao. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova koje na tjednoj bazi prati statistiku privremenih boravaka stranaca, od kad smo uveli vize za digitalne nomade, od 1. siječnja do danas ukupno je zaprimljeno 132 zahtjeva u svrhu boravka digitalnih nomada. Od navedene brojke, 38 zahtjeva je odobreno (najviše državljana SAD-a, Velike Britanije i Rusije), a devet obustavljeno, dok su ostali u postupku rješavanja. Najviše je stranih državljana reguliralo privremeni boravak u Zagrebačkoj županiji (njih 12), Splitsko-dalmatinskoj ukupno njih 10, uključujući Hvar i Vis.

No dok mi tek prepoznajemo prednosti i koristi od digitalnih nomada, stvari se u drugim zemljama koje već desetljećima služe nomadima kao drugi dom, polako mijenjaju. Paradoksalno, digitalni nomadi traže za svoj boravak destinacije koje su, između ostalog,  autentične, a onda u njima žele graditi svoje zajednice koje tu autentičnost ubijaju. Stoga, iako hrvatska Vlada u nomadima vidi dobru priliku za promociju i zaradu, ne smije zanemariti pitanje što će ti svjetski putnici, jednom kad odu, iza sebe ostaviti. 

U svakom slučaju, Hrvatska polako postaje konkurencija drugim svjetskim destinacijama, a i unutar Hrvatske sve više destinacija ozbiljnije razvija ponudu i infrastrukturu i postaju jedna drugoj konkurencija.

U Zagrebu od 21. do 27. lipnja održava prvi sedmodnevni Festival digitalnih nomada, u organizaciji Turističke zajednice Grada Zagreba, Udruge digitalnih nomada, organizacije Saltwater Nomads i portala Total Croatia News, tijekom kojeg će biti predstavljene ključne lokacije i teme za rad na daljinu, uključujući kibernetičku sigurnost, infrastrukturu, porezna i zakonska pravila, životni stil itd. Sličan projekt već je odrađen u Dubrovniku, a i Nacionalni park Krka je početkom lipnja u suradnji s inkubatorom Trokut Šibenik pokrenuo kampanju za privlačenje digitalnih nomada s privremenim prebivalištem u Šibensko-kninskoj županiji, da svoje radno nadahnuće za rad potraže u Nacionalnom parku.

Najpoznatiji digitalni nomad sa splitskom adresom, Nizozemac Jan de Jong, u Hrvatsku se preselio 2006. godine, ali je u njoj i osnovao biznis i Udrugu digitalnih nomada. De Jong kaže da je digitalnih nomada u Hrvatskoj trenutno puno više nego što govore statistike jer državljani Europske unije ne trebaju dozvolu za boravak u Hrvatskoj no da je sustav digitalnih viza za nomade omogućio Hrvatskoj međunarodnu vidljivost koju će mnogi iskoristiti jednom kada se putovanja vrate u normalu. 

-Najatraktivnije hrvatske destinacije za digitalne nomade su svakako one na obali, međutim ne želi to svatko. Svi smo mi različiti i želimo različite stvari. A faktori koji ih najviše privlače jesu dobro razvijene zajednice digitalnih nomada, koje podrazumijevaju ulaganja u tzv. co-living i co-working prostore. Destinacije koje će u ulagati u zajednice i sadržaje za digitalne nomade bit će pobjednici. Velike napore su po tom pitanju već napravili Zagreb i Dubrovnik, a vidimo i da su drugi gradovi i regije počeli ići u istom smjeru – kaže De Jong.

Naveo je i neke vrlo uspješne primjere destinacija poput Madeire, koja je gradnjom čitavog sela za digitalne nomade na otoku, u godinu dana privukla njih četiri tisuće. Ostale popularne svjetske destinacije su Portugal, Španjolska, Estonija, Južna Amerika i Azija.

Osim zajednica, ono što još određuje atraktivnost destinacija za digitalne nomade jesu životni troškovi, klima, infrastruktura (Internet) i sigurnost.

Ono što je zanimljivo je i da su digitalni nomadi rijetka pojava koja je nevjerojatno učinkovito potaknula međuresornu suradnju. - Osim Ministarstva turizma i sporta, koje je inicijator e-platforme za digitalne nomade, sudjelovalo je i Ministarstvo unutarnjih poslova koje je izmijenilo Zakon o strancima te u suradnji s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova objavilo postupak za dobivanje privremenog boravka za digitalne nomade. Ministarstvo financija izmijenilo je Zakon o porezu na dohodak dok je Ministarstvo zdravstva izmijenilo Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u Hrvatskoj. U promociju  su se uključili, ne samo hrvatski gradovi već i hotelski lanci koji su turističku ponudu prilagodili dužem boravku s mogućnošću rada.

Kakva su očekivanja hrvatskih destinacija od digitalnih nomada, što za njih pripremaju i koje su sve zamke ovog novog trenda koji očito nije prolazan, pročitajte u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.

04. listopad 2024 17:10