Knjiga 'Inovativnost i imidž Hrvatske', doktorice komunikacijskih znanosti Doris Vukšić, predstavljena je danas u Meštrovićevom paviljonu u Zagrebu s porukom o jačanju imidža Hrvatske i njenom strateškom pozicioniranju na karti inovativnih zemalja. Uz autoricu promotori su bili stručnjaci iz područja inovativnosti i brendiranja država - Božo Skoko, Dragan Primorac i Luka Abrus.
Autorica Vukšić je naglasila da je njezino istraživanje pokazalo 'kako inovativnost, znanost i visoka tehnologija u najmanjoj mjeri predstavljaju imidž Hrvatske'.
- No, svojom prvom knjigom dokazujem kako meka moć Hrvatske leži upravo u komunikaciji njene vlastite inovativnosti. Smatram kako je krajnje vrijeme da se hrvatska inovativnost počne brendirati na tri ključna područja - izumiteljske tradicije koja je već ukorijenjena u hrvatski identitet, povoljnih ekonomskih indikatora inovativnosti te snažnog inovacijskog potencijala – rekla je Vukšić.
Kako bi se određeni izumitelji i njihovi izumi nedvojbeno pripisali Hrvatskoj potrebno je sustavno i koordinirano podizati svijest javnosti o hrvatskim izumima i inovatorima s ciljem razotkrivanja hrvatskog identiteta kao domovine izumiteljskog talenta i svjetskih uspjeha njezinih velikana. S obzirom na isto, prof. dr. sc. Božo Skoko naglasio je važnost imidža zemlje u međunarodnom okruženju.
- Kreativnost i inovativnost suvremenih zajednica privlači talentirane doseljenike, mudre ulagače, zahtjevnije turiste i kupce dubljeg džepa. Jednom riječju – profit i razvoj! Zato su u trendu države koje na kreativan način stvaraju novu vrijednost i prodaju ideje, a ne eksploatiraju i rentaju samo ono što su dobili u nasljeđe – rekao je Skoko.
Jedan od praktičnih prijedloga autorice je učiniti Teslu, Penkalu, Boškovića, Vrančića, Lupisa, Vučetića, Mohorovičića, Puratića i brojne druge perjanice hrvatske inovativnosti - ambasadorima hrvatske inovativnosti i na njima temeljiti stratešku komunikaciju zemlje. U tom kontekstu, autorica je istaknula multimedijsku izložbu 'Hrvatska svijetu' kao izvanredan primjer uspješne komunikacije hrvatske inovativnosti koja lik i djelo ovih izvanrednih intelektualca pronosi svijetom.
Uteg hrvatskoj inovativnosti, a time i rastu gospodarstva, s obzirom na ekonomske pokazatelje predstavljaju manjak stranih ulaganja i dostupnosti rizičnog kapitala te niska razina tehnološke svjesnosti, dok niska razina informiranosti javnosti o hrvatskim izumiteljima, inovacijama i uspješnicama hrvatske visoke tehnologije, proizlazi isključivo iz nedovoljne kapitalizacije hrvatske inovativnosti.
- Inovativnost određene zemlje predstavlja njenu konkurentsku prednost, ključnu odrednicu rasta i razvoja gospodarstva, ali i određuje njenu budućnost. Smatram kako Hrvatska mora iskoristiti svoj inovacijski potencijal, okrenuti se pametnim rješenjima i ciljati visoko. Izrael je država od koje tu možemo puno naučiti - izjavio je prof. dr. sc. Dragan Primorac.
Kao najjače ambasadore suvremene hrvatske inovativnosti autorica vidi mlade hrvatske tehnološke tvrtke koje svojim uspjehom na svjetskom tržištu svakodnevno potvrđuju Hrvatsku kao zemlju snažnog inovacijskog potencijala - Rimac Automobili, Infobip, Nanobit, Photomath, Infinum, Five, Agrivi, Genos, Geolux, SedamIT… Da Hrvatska u visokoj tehnologiju hrabro grabi naprijed, potvrdila je i nedavna akvizicija tvrtke Five za 250 milijuna kuna:
- Hrvatska industrija visoke tehnologije u proteklih pola godine zabilježila je izniman uspjeh, tu prije svega mislim na snažan priljev stranog kapitala za desetak hrvatskih tehnoloških tvrtki čime je Hrvatska ojačala svoju poziciju na međunarodnoj tehnološkoj sceni. Smatram kako naše vrijeme tek dolazi… - izjavio je Luka Abrus iz tvrtke Five.
Autorica i promotorii sama autorica naglasili su inovativnost kao ključnu prednost na temelju koje Hrvatska svijetu treba predstaviti svoju jedinstvenost, autentičnost i originalnost. No složili su se kako se nedovoljna prepoznatljivost hrvatske inovativnosti ogleda u nepostojanju strateškog i sustavnog komunikacijskog pristupa pri kreiranju imidža i brendiranja zemlje, nepostojanju nacionalne komunikacijske strategije, neusklađenosti i slaboj koordinaciji komunikacijskih poruka koje se šalju u svijet te izostanku diplomatskog lobiranja za ulagačke poslove, privlačenje investicija i stranog kapitala. Zaključeno je kako podizanjem svjesnosti javnosti o hrvatskim izumima i inovatorima, Hrvatska može postati domovina svojevrsnog izumiteljskog talenta, a stvaranjem povoljnog poduzetničkog okruženja, priljeva rizičnog kapitala te otvorenosti prema pametnim rješenjima – i zemlja u koju će investitori rado ulagati.
Knjiga je dostupna na službenoj stranici nakladnika Synopsis, u Meštrovićevom paviljonu u sklopu izložbe 'Hrvatska svijetu' te bolje opremljenim knjižarama Grada Zagreba.