Najnovije preporuke koje je izdao Hrvatski zavod za javno zdravstvo za održavanje kulturnih manifestacija prilično su razljutile organizatore poslovnih događaja, koji smatraju da bi se kulturni i poslovni događaji koji se organiziraju prema istom principu trebali izjednačiti. Tako na adresu Stožera ovih dana stižu razni dopisi i apeli raznih udruženja i ministarstava da ih se uvrsti u najnovije preporuke.
Naime, Ministarstvo kulture objavilo je 13. ožujka na svojim stranicama Preporuke za sprečavanje zaraze COVID-19 tijekom održavanja profesionalnih umjetničkih izvedbi, kulturnih programa i manifestacija. Odlukom Stožera civilne zaštite kulturne izvedbe smiju se održavati na zatvorenome za maksimalno 250, a na otvorenome za 500 posjetitelja. Poslovni događaji još uvijek su ograničeni na maksimalno 25 sudionika.
Propust u preporukama
S obzirom na to da ova odluka nema nimalo logičnog smisla, može se pretpostaviti da je Stožer jednostavno zaboravio na jedan veliki segment u organizaciji evenata. Ministarstvo kulture uspjelo je izlobirati nešto normalniji nastavak odvijanja kulturnog života, međutim, kongresna, odnosno MICE industrija (meetings, incentivs, congress, events) nema istog pokrovitelja. Poslali smo upit Ministarstvu turizma, koje je odgovorno za segment poslovnog turizma, je li ta industrija njegov resor i kada će za poslovne aktivnosti biti donesene iste ili slične preporuke.
– Preporukama koje su trenutačno na snazi nažalost propušteno je izrijekom spomenuti izuzeće od zabrane i za poslovne evente. Ministarstvo turizma i sporta svjesno je važnosti i potreba održavanja poslovnih evenata i kongresnog turizma, stoga smo uputili dopis Stožeru civilne zaštite RH da im se omogući odvijanje poslovnih aktivnosti u kontroliranim uvjetima – istaknuli su u Ministarstvu turizma i sporta.
Udruga Glas poduzetnika još je početkom prošlog tjedna poslala dopis Stožeru, s molbom da se napravi plan otvaranja industrije evenata, s obzirom na to da se događaji ne mogu planirati od danas do sutra već mjesecima unaprijed. Ivana Matić, organizatorica eventa 'Women in Adria' i članica Odbora za evente Udruge Glas poduzetnika, kaže da su poslovni događaji vrlo slični kulturnima, u njima nema mnogo bliskih kontakata već sjediš i slušaš predavanja.
U Preporukama piše da se najveći dopušteni broj posjetitelja kulturnih događaja koji mogu istodobno boraviti u prostoru određuje prema kvadraturi prostora, a za svaku prisutnu osobu mora biti osigurano najmanje četiri m2 neto površine prostora (površina namijenjena gledalištu), a ne smije biti više od 250 osoba u zatvorenom te 500 osoba na otvorenom prostoru. Matić je naglasila još jednu nelogičnost, zabranu održavanja sajmova na otvorenome, a gradske tržnice rade najnormalnije.
– Svi smo prešli na online evente, ali tko god se bavi ovim poslom zna da to dugoročno nije održiv poslovni model. Osim toga, industrija evenata je cijelo vrijeme pandemije bila zatvorena, međutim, za razliku od nekih drugih djelatnosti, nije bila uključena u mjere pokrivanja fiksnih troškova već samo u potpore za očuvanje radnih mjesta – zaključuje Matić.
Nedostaje šira slika
I putničke agencije, koje su cijelo vrijeme de iure bili otvorene, a de facto zatvorene, trenutačno pregovaraju s Vladom da ih se napokon uvrsti u mjere koje su dobivali ugostitelji, što bi trebala zahtijevati i event-industrija.
Poduzetnica Kristina Ercegović, koja je također u radnoj skupini UGP-a za organizaciju evenata, rekla je da su je najnovije preporuke neugodno iznenadile kada se uvidjelo da su u njima propušteni poslovni događaji. Našalila se da bi možda najbolje bilo da organizatori konferencija angažiraju nekoga glazbenika da na početku odsvira nešto pa da onda poslovni dio programa 'teče' dalje.
– Cijelo ovo vrijeme tražimo način na koji bismo komunicirali sa Stožerom. Poslovni aspekt događaja potpuno je zaboravljen i način na koji se donose odluke nema nikakve logike. Čini se da nedostaje šira slika stvari – komentira Ercegović.
Inače, u prošloj financijskoj krizi kongresna, odnosno MICE industrija pokazala je najveću žilavost. Podrška kongresnom turizmu nije važna samo za domaće organizatore i cijelu prateću infrastrukturu koja je ostala bez posla, već i za inozemna poslovna putovanja, na kojima sudionici troše tri do pet puta više od odmorišnih.