Zvonimir Frka-Petešić zaista nije zaslužio hajku koja se dignula zbog njegova stambenog pitanja, odnosno stana od 96 kvadrata u središtu Zagreba, u Jurišićevoj ulici, koji je kao predstojnik premijerova ureda dobio na korištenje. Sve je bilo u skladu s propisima, čak i obnova zgrade u rekordnom roku nakon potresa. Nije problem ni što je sav novac koji je zaradio uložio u školovanje dviju kćeri i kupnju oko četiri tisuće knjiga, koje mu i ne stanu u stan – koji zapravo i nema, nego se samo njime koristi. Frka-Petešić gotovo da je izumrla vrsta, čudnovati kljunaš hrvatske politike. Toliko dugo u politici, a nema ni kvadrata. To izaziva sumnju i ovakav mogući dijalog:
– Pa što nije kupio stan u Parizu ili Bruxellesu?
– Kaže da kao privremeni diplomat nije imao uvjete za kredit.
– Heeeej! Ma sigurno je mogao srediti nešto!
– Ali nije.
– Pa kako nije, makar preko tajnice u Veleposlanstvu u Parizu, koja je najbolja prijateljica šefice ureda u Bruxellesu čija je sestra udana za onoga građevinskog investitora koji uvijek ima neki dobar stan za prodaju našim dečkima po simboličnoj cijeni…
Ali u proteklih 28 godina uglavnom diplomatske službe nije kupio stan, ni kreditom ni preko neke opskurne kumske veze. Srećom!
Jer da Frka-Petešić ima stan, ne bismo doznali za još jednu svinjariju koja državnom dužnosniku – bez obzira na to živi li izvan Zagreba ili je zagrebački podstanar, pa i beskućnik, jamči gotovo pa besplatno korištenje stana u Zagrebu. Čini se da je on prvi Zagrepčanin (boravištem) u politici bez riješenoga stambenog pitanja. Zaista, više od 90 posto građana Hrvatske živi u vlastitoj nekretnini. Stan ili kuća kod nas nije simbol bogatstva, već statusno pitanje. Država je to potaknula rasprodajom državnih/društvenih stanova, a u idućih tridesetak godina nije ni prstom maknula da preokrene nakaradnu situaciju, da oporezuje nekretnine, i stvori uvjete za normalno iznajmljivanje stanova. Zato sad svjedočimo stambenom stampedu kad svaki poduzetnik, liječnik ili odvjetnik kupuje nekretnine ne bi li zaštitio ušteđevinu od inflacije.
Za to vrijeme Frka-Petešić plaća zakonsku najamninu od pet kuna po kvadratu, ukupno 480 kuna. Da je podstanar, najamninu u stanu takve kvadrature (od 90 do 100 kvadrata) na prestižnoj zagrebačkoj lokaciji (Donji grad ili Gornji grad – Medveščak) plaćao bi, prema oglasima iz internetskih oglasnika, od 600 do 2000, ali ne kuna nego eura. Dakle, država Frka-Petešiću uz plaću od 16 tisuća kuna daje i mjesečni dodatak od četiri do 15 tisuća kuna. I sve je po zakonu.
Zato predstojnika premijerova ureda ne treba napadati, treba mu zahvaliti što je, makar i nehotice, smogao hrabrosti da bude zviždač i što je otkrio najveću tajnu hrvatskoga uhljebničkog sustava. Jedino, nije game over, kako kaže njegov šef Plenković.