Hrvatska
StoryEditor

Globalni fenomen pandemije - Digitalizacija smanjuje frustracije

27. Prosinac 2020.
Jedinice lokalne i regionalne samouprave prigrlile su priliku da osiguraju sugrađanima izravno i participativno iskustvo suradnje s tijelima javne uprave. Na građanima je da se uključe u donošenje važnih odluka

Globalni fenomen pandemije koronavirusa ostavio je možda i najveći pečat na lokalnoj razini što se tiče posvemašnje digitalizacije usluga za građane. Jedinice lokalne samouprave prigrlile su priliku da osiguraju građanima izravnije i participativnije iskustvo suradnje s tijelima javne uprave. Razgovarali smo s ljudima koji su mnogo prije ove krize pronašli način da ključne usluge javnog sektora presele u online svijet te zaustave čekanje pred šalterima, koje je u ovo vrijeme zaista postalo luksuz koji si rijetki mogu i žele priuštiti.

Što su sve na tom području postigli ispričali su nam pročelnik Ureda zagrebačkoga gradonačelnika Miro Laco, bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak i pročelnik Zavoda za informatičku djelatnost Grada Rijeke Željko Jurić.

Razrađeni sustav

Rijeka je poznata kao šampion digitalizacije u Hrvatskoj, njezinim građanima na posebnom internetskom portalu dostupno je ukupno 250 usluga koje Grad nudi. Uza svaku uslugu dostupan je obrazac koji se nakon ispunjavanja šalje e-poštom. Takav razrađen sustav online usluga nije nastao preko noći, nadograđivao se godinama, a to se radi i dalje.

– Grad Rijeka uspostavio je i niz aplikacija vezanih uza servisne informacije poput komunalnih radova, popunjenosti parkirališta u stvarnom vremenu, gustoći prometa u Rijeci, pauk-službi, isključenjima struje, vode i plina radi obavljanja radova, aplikacije za pronalaženje ulica, kućnih brojeva. Grad uspostavlja i aplikacije za osobno korištenje građanima poput, primjerice Socijalnoga kalkulatora, kojim građanin može provjeriti uklapa li se po svojem statusu u Socijalni program Grada te potom zatražiti pomoć iz tog programa – pojašnjava Jurić, dodajući da se digitalizacijom usluga ubrzava postupak njihova korištenja i skraćuje vrijeme koje bi inače građani potrošili na odlazak u razne gradske ispostave i na čekanje u redu za šaltere.

Ističe i da se registracijom u riječki sustav E-usluga građanima omogućava da lako i transparentno prate tijek rješavanja svog predmeta. Za neke aktivnosti kao što su prijava komunalnog nereda, dobivanje zahtjeva za pristup informacijama, prijave ruševina i oštećenja pročelja registracija nije nužna. Ipak, za pregled računa za naplatu troškova stanovanja, komunalne naknade, očitanja stanja plinomjera, plaćanja otkupa stana, spomeničke rente i slično registracija je obvezna.

Uklanjanje izvora

Bjelovar za prijavu komunalnih problema ima posebnu aplikaciju Gradsko oko, gdje građani odmah mogu reagirati i dojaviti što bi trebalo sanirati ili za što bi trebalo iznaći bolje rješenje. I gradonačelnik Dario Hrebak naglašava da se digitalizacijom gradske uprave djelatnicima omogućio brži i transparentniji rad, ali i otklanjanje nečega što je nekada bio glavni izvor frustracija.

– Nijedan predmet više ne može ostati u ladici niti se na njega može samo tako zaboraviti, već se unutar sustava točno može vidjeti što je koji službenik odradio, kako i kada te, ako je negdje stalo, zna se kod koga je. Upravo to je bio i cilj svega – navodi bjelovarski gradonačelnik.

Bjelovarcima su također dostupni e-obrasci za ostvarivanje različitih prava kao što su zahtjevi za dodjelu stipendija, za korištenje javne površine, za naknadu za troškove stanovanja, za jednokratnu novčanu pomoć, za dodjelu jednokratnih, jednogodišnjih i višegodišnjih financijskih potpora udrugama, za brisovno očitovanje te za naknadu za novorođeno dijete. Zahvaljujući aplikaciji Sustav informiranja građana, koja je uvedena u pisarnicu, građani koji su podnijeli određeni zahtjev mogu pratiti tijek njegova rješavanja.

Gradska uprava hrvatske metropole u posljednjih osam godina također sustavno digitalizira usluge za građane.

– Posebno smo ponosni na to da smo jedino javno upravno tijelo u Hrvatskoj koje je u potpunosti popisalo sve poslovne procese gradske uprave te većinu njih efikasno modeliralo za buduću digitalizaciju – kaže nam pročelnik Ureda zagrebačkoga gradonačelnika Miro Laco.

Digitalizirane usluge

Navodi samo neke od digitaliziranih usluga kao što su e-financijsko poslovanje, e-bebe, e-narudžbenice, e-izvadak iz zbirke kupoprodajnih cijena, e-dozvole, e-natječaji za udruge, e-pisarnica, e-upisi u dječje vrtiće i digitalna platforma Moj Zagreb koja integrira aplikacije: Razvrstaj mojZG, Online Tržnice Zagreb, Moj VIO, Moj Račun, ZgPark, Pristupačni Zagreb i Stanje komunalnih računa.

– Digitalizacija je definitivno najbolji odgovor na sve izazove s kojima se susrećemo, a to najbolje vidimo tijekom koronakrize. Stoga smo mi u gradskoj upravi dali prioritet u digitalizaciji usluga koje našim sugrađanima 'život znače'. Tako ponajprije štedimo vrijeme i novac i gradskoj upravi i građanima. Postiže se kudikamo bolja transparentnost, a ključne pokazatelje izvršenja je bitno lakše definirati i tako vrednovati rad zaposlenika – ističe korist od digitalizacije Laco dotičući se pojma koji je obilježio ovo desetljeće – transparentnosti.

Uključeni građani

Rekao je da Zagreb već dugi niz godina njeguje praksu javne objave svih izdataka iz gradskog proračuna, stoga na to gleda kao na davno dostignuti standard, a većina ključnih odluka gradske uprave prolazi kroz javno savjetovanje.

– Primjetno je kako se u posljednje vrijeme naši sugrađani mnogo aktivnije uključuju u donošenje odluka kod komunalnih prioriteta na području njihove mjesne samouprave. Zapravo se svijest o participativnosti sugrađana treba kontinuirano poticati jer se na taj način dodatno izgrađuje kontrolni mehanizam rada gradske uprave – poručuje Laco.

Priliku da građane upozna sa svojim poslovanjem ne propušta ni Bjelovar, stoga im je na raspolaganje stavio aplikaciju Transparentno, gdje im je predočeno na što se sve troši novac. Aplikacija je osmišljena i da potiče aktivnije sudjelovanje građana u donošenju budućih proračuna, koji redovito prolaze javna savjetovanja.

– Svatko se može uključiti u javno savjetovanje, koje traje 30 dana, i dati svoje mišljenje, prijedloge, pohvale ili kritike. Na temelju toga proračun se i korigira jer je bitno znati mišljenje javnosti i djelovati u skladu s njim. I ne samo za proračun, građani su uvijek pozvani da svoje mišljenje daju za bilo koji drugi projekt, što i čine, osim javnim savjetovanjima, i putem elektroničke pošte te društvenih mreža – napominje Hrebak.

Inzistiranje na transparentnosti

Uvesti nov način suradnje s građanima na taj način nije bio lako. Mnogo je Bjelovarčana na početku bilo skeptično, ali većina je, kako priča Hrebak, iznimno dobro reagirala na projekt transparentnosti te im je dala vjetar u leđa da sa svojim idejama i projektima idu dalje i budu i bolji.

– Naravno, uvijek ima i onih koji čitavu priču žele preokrenuti i staviti je u negativan kontekst te se trude različite javnosti već predočene račune prikazati skandaloznima. No, sve je javno, sve je vidljivo, neskriveno i objašnjivo. Sramiti se nemamo čega i vjerujemo da su dobronamjerni ljudi to i prepoznali. Također, vjerujemo da će transparentnost, upravo prema uzoru na Bjelovar, uskoro biti prepoznata i u cijeloj državi – zaključuje.

Rijeka je prva u Hrvatskoj otišla i korak dalje u podizanju svijesti građana o nužnosti njihova uključivanja u donošenje odluka važnih za zajednicu te je uvela građanski odgoj u sve osnovne škole. Putem njega uči djecu što je demokracija, kako se donose odluke i na koji način se ostvaruje odgovorna uloga građana u građanski uređenom društvu. Osim putem portala E-konzultacija i Savjetovanja s građanima o odlukama koje su u planu donošenja, građani Rijeke mogu komunicirati s gradskom upravom i pomoću obrazaca na već spomenutim E-uslugama i u rubrici Reci glasno na gradskom portalu.

Napori su se isplatili jer je Grad Rijeka višestruko istican kao primjer dobre prakse javne uprave upravo u tom području. U sva tri dosadašnja istraživanja proglašen je najtransparentnijim gradom u Hrvatskoj, za otvorenost proračuna već niz godina dobiva priznanja Instituta za javne financije i na prvom je mjestu u istraživanju stupnja digitalne razvijenosti 20 najvećih hrvatskih gradova.

– Sama transparentnost proračuna i rada uprave nije garancija da će se građani više uključivati u donošenje odluka važnih za svoju zajednicu. Posao i zadaća javnih uprava je da osiguraju transparentnost rada, proračuna i donošenja odluka. To ponajviše ovisi o političkoj volji čelnika javnih uprava. S druge strane građanska je odgovornost, odgovornost medija i cijelog društva da na toj transparentnosti inzistiraju, a zatim da transparentno objavljene informacije iskoriste kako bi se uključivali u donošenje odluka važnih za zajednicu u kojoj žive – obrazlaže pročelnik Jurić.

17. kolovoz 2022 06:31