Hrvatska
StoryEditor

Hrvatska leži na resursima od kojih u globalnom ratu za sirovine slabo može profitirati

08. Srpanj 2021.

Koronavirusu smo u proteklih godinu i pol dana pripisali svakakve uloge, a jedna od najvažnijih je uloga negativca i glavnog krivca za globalnu nestašicu sirovina, čije su cijene 'skočile u nebo'. Jedni stručnjaci tvrde da će inflacija trajati najdulje do kraja godine, dok drugi smatraju da je problem s nestašicom počeo puno prije korone i da je ovo samo početak puno ozbiljnijih scenarija, spominjući i potencijalni rat za sirovine.

U ovom trenutku primat na tržištu preuzeli su 'sirovinci' koji s cijenama rade što ih je volja. Svugdje osim u Hrvatskoj, koja leži na prirodnim resursima koji bi danas mogli globalno postići vrlo dobru cijenu, ali ih ne eksploatiramo u dovoljnoj mjeri, barem u kojoj smo to činili prije Domovinskog rata. Malo tu, malo tamo, ništa konkretno i globalno konkurentno. Poljoprivredna i prehrambena proizvodnja gotovo da je prepolovljena od prijeratne, a sve to supstituiramo uvozom.

Usporedbe radi, Srbija već sada kalkulira kako će iskoristiti činjenicu da je treća u svijetu po količini litija za kojim vlada ogromna potražnja u IT industriji.   

Ono što možemo izdvojiti kao koliko-toliko svijetle primjere hrvatske proizvodnje sirovina jesu nafta, plin, ratarske kulture (kukuruz, pšenica, soja), cement i drvo

Pojedinačne kompanije koje proizvode sirovine (a kojih je u Hrvatskoj vrlo malo), jednokratno ili dugoročno će profitirati (ovisno o potezima globalnih igrača), ali nacionalno gospodarstvo će ovaj vlak propustiti. Štoviše i dalje ćemo pola tuđih resursa uvoziti za vlastite potrebe.

Kako objašnjava Vlatko Cvrtila, rektor Sveučilišta Vern, nove tehnologije i sve veća potreba za tehnološkim inovacijama, digitalizacija, industrija 4.0 i energetska tranzicija, rast stanovništva, industrijalizacija, dekarbonizacija prometnog i energetskog sektora i slični suvremeni trendovi, vode nas prema sve većoj potražnji za resursima koji su ograničeni i neravnomjerno raspoređeni. Sve to izaziva već sad, a u budućnosti će još i više, globalne geopolitičke igre velikih igrača koje imaju jake industrijske sektore i koje će koristiti sva sredstva, uključujući i otvorene prijetnje silom, da bi osigurali potreban pristup kritičnim sirovinama jer bez njih njihova moć može opadati, a to je svakako scenarij koji ne žele.

Kako se proizvođači sirovina u Hrvatskoj nose s povećanom potražnjom i porastom cijena te kakve geopolitičke igre možemo očekivati u budućnosti pročitajte u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.

03. lipanj 2023 15:09