Danas preko 80 zemalja širom svijeta (koje predstavljaju 90 posto globalnog BDP-a) istražuju ili eksperimentiraju s digitalnim valutama središnjih banaka (CBDC).
Od srpnja 2021. samo je pet zemalja pokrenulo CBDC-ove. Sve su to karipske otočne nacije: Bahami, Sveti Kristofor i Nevis, Antigva i Barbuda, Sveta Lucija i Grenada.
Od glavnih ekonomija, Kina je najdalje napredovala prema punopravnom CBDC-u sa svojim digitalnim juanom, poznatim i kao e-RMB.
Postoji velika razlika između digitalnih valuta i kriptovaluta. Što stoji iza digitalnog juana, kako se razlikuje i koje su usporedbe s bitcoinom, vrlo su bitna pitanja koja treba detaljnije razmotriti.
Što je digitalni juan?
CBDC-ovi su državne digitalne valute. U slučaju Kine, njezin CBDC bio bi digitalna verzija nacionalne valute, kineski renminbi (e-RMB). CBDC-ovi su slični stablecoinima, koji su vezani omjerom 1:1 s određenom fiat valutom.
Digitalni juan zapravo nije ništa drugo nego digitalni ekvivalent kineske fizičke valute. Svaka fizička novčanica koju je kreirala središnja banka ima jedinstveni identifikator, te svaki izdani digitalni juan token ima isti.
Za razliku od kriptovaluta, CBDC-ovi se obično ne temelje na decentraliziranom blockchainu, jer središnje banke time nastoje zadržati jasnu vlast nad monetarnom politikom.
Je li digitalni juan već u upotrebi?
Digitalni juan prvi je put predložen 2017., a u pilot fazi je od travnja 2020.
Pokrenut u listopadu 2020. godine, Narodna banka Kine (PBoC) emitirala je milijune digitalnih juana građanima u sklopu nastojanja testiranja tehnologije. Proces još uvijek traje.
Kineski građani već mogu potrošiti digitalni juan u sve većem broju trgovina diljem zemlje. Zapravo, prema izvješću PBoC-a o napretku iz srpnja 2021. godine, digitalni je juan do sada korišten u 70,75 milijuna transakcija, dosegnuvši ukupnu vrijednost od 34,5 milijardi juana (5 milijardi dolara) do kraja lipnja.
Sljedeće na dnevnom redu digitalnog juana slijedi masovno uvođenje tijekom Zimskih olimpijskih igara u Pekingu 2022. Uvođenje će također uključivati strane posjetitelje.
No senatorica Cynthia Lummis i njezini kolege senatori Marsha Blackburn i Roger Wicker zatražili su američki Olimpijski i Paraolimpijski odbor da spriječe sportaše da koriste digitalni juan, jer se "može koristiti za nadzor kineskih građana i onih koji posjećuju Kinu u neviđenim razmjerima".
Zašto Kina želi digitalnu valutu?
Fan Yifei, zamjenik guvernera kineske središnje banke, objasnio je u članku iz travnja 2020. u novinskom časopisu Yicai Global koji sponzorira država da je fizički novac skup za tiskanje i održavanje, lažan za krivotvorenje, a njegova anonimnost znači da se može koristiti u nedopuštene svrhe. Digitalni juan trebao bi prevladati te probleme.
Postoji razlog za vjerovanje da je smanjenje anonimnosti novca glavna pokretačka snaga projekta. Uostalom, Kineska komunistička partija, koja kontrolira vladu u neospornom režimu, izgradila je najopsežniju nadzornu državu na svijetu.
Yao Qian, bivši direktor instituta za digitalne valute u PBoC-u, rekao je u svibnju da namjera nije promatrati sve transakcije u stvarnom vremenu.
Ali kineska vlada postavila je milijune kamera za prepoznavanje lica diljem zemlje kako bi pratila svoje građane, pa čak i kažnjavala manja kaznena djela poput nezakonitog prelaženja ceste. Digitalni juan mogao bi se glatko uklopiti u tu nadzornu infrastrukturu. Na primjer, iz digitalnog novčanika počinitelja prekršaja mogla bi se istog trenutka naplatiti kazna.
I bivši američki zamjenik savjetnika za nacionalnu sigurnost Matt Pottinger istaknuo je da bi se digitalni juan mogao koristiti za poduzimanje mjera odmazde protiv tvrtki i pojedinaca koji kritiziraju vlast.
- Ta se valuta može isključiti poput prekidača za svjetlo. - rekao je Pottinger za Bloomberg u travnju, napominjući da bi kineska vlada mogla blokirati transakcije na novčanike tvrtke i ukloniti je iz sustava plaćanja.
Koje su razlike između bitcoina i digitalnog juana?
Kina je u više navrata nagovijestila uključivanje mnogih izraza povezanih s blockchainom u digitalni juan. Ali iskreno, decentralizacija nije jedna od riječi na popisu.
Bitcoin i digitalni juan funkcioniraju na principu digitalnog peer-to-peer plaćanja. To je jedina sličnost.
Bitcoin je u mogućnosti to učiniti jer je izgrađen na blockchainu i eliminira problem dvostruke potrošnje, a digitalni juan to može učiniti jer funkcionira više kao izravna gotovina, a manje kao digitalni prijenos novca povezan s bankama.
To je velika stvar jer 84 posto kineskog stanovništva već koristi mobilni novčanik, za usporedbu, samo 41 posto Amerikanaca koristi jedan poput Apple Walleta.
U Kini, WeChat Pay i Alipay čine oko 90 posto tržišta mobilnog plaćanja u zemlji u iznosu od 35 bilijuna dolara, navodi Bloomberg Intelligence. Ali ti novčanici moraju biti povezani s privatnim financijskim posrednicima poput banaka. Digitalni juan to mijenja.
Bitcoin je decentraliziran bez središnjeg autoriteta.
Nasuprot tome, digitalni juan izgrađen je na strukturi pod nazivom "One-Coin, Two Addresses, Three Centers", koja se odnosi na:
Renminbi- digitalna valuta
PBoC i poslovna banka kao dvije adrese- kontrola digitalne valute dodijeljena je dvama centraliziranim subjektima
Identifikacijski centar, Centar za zapise i Analitički centar za velike podatke - tri su novoosnovana centra za praćenje i analizu transakcija
Bitcoinova javna knjiga znači da su transakcije transparentne, ali i pseudonimne/anonimne.
Digitalne transakcije juana moći će se pratiti prema načelu koje vlada naziva "kontroliranom anonimnošću". Vlada može krajnjim korisnicima dati anonimnost ako to želi, što u kineskom slučaju znači da anonimnost vjerojatno neće postojati.
Bitcoin se sve više koristi kao sredstvo očuvanja vrijednosti i novi digitalni oblik imovine.
Digitalni juan bit će samo svakodnevna valuta. Vlada će provoditi strogu kontrolu kako bi osigurala da njegova cijena odražava nacionalnu valutu na osnovi 1:1, tako da neće biti prilike za arbitražu za trgovce ili razloga da investitori ulažu u nju.
Što digitalni juan znači za bitcoin?
Bitcoin nikada nije usvojen kao medij razmjene u Kini, gdje je njegovo trgovanje također strogo ograničeno od 2017. godine. Dakle, nema puno promjena na tom planu.
No, zahvaljujući jeftinoj električnoj energiji, Kina je povijesno bila dom najvećeg globalnog udjela bitcoin rudarenja, čak 75,5 posto u rujnu 2019.
U svibnju 2021. kineska vlada odlučila je suzbiti rudarenje i trgovanje bitcoinom kako bi "spriječila i kontrolirala financijske rizike." To obrazloženje također se glatko uklapa u šire ciljeve iza digitalnog juana.
Globalni udio kineskih rudara već je pao čak 46 posto u travnju 2021., signalizirajući da je proces u tijeku prije nego što je vladina represija ozbiljno počela. Budući da je većina kineskih pokrajina, zabranila rudarenje bitcoina (navodno u nastojanju da smanje kineske emisije ugljika), od lipnja 2021. gotovo sve rudarske aktivnosti u zemlji su se isključile.
Represija je također dovela do toga da je kineska središnja banka izdala edikt platformama za plaćanje i bankama da prekinu aktivnosti povezane s kriptovalutama, dok su institucije dobile upute da prestanu prekinu pružati usluge kripto mjenjačnicama i over-the-counter (OTC) platformama.
Ali zahvaljujući temeljnim značajkama kao što su nepromjenjivost i decentralizacija, bitcoin je uglavnom otporan na cenzuru. Iako je nedavno kinesko suzbijanje dovelo do pada hashratea (računalne snage) bitcoina, zajedno s njegovom cijenom, učinci su vjerojatno privremeni. Kineski rudari brzo se sele na nova mjesta, dok se hashrate polako počela oporavljati.
Kina se možda također želi uhvatiti u koštac s bitcoinom na drugom planu, u konkurenciji da pobijedi američki dolar i postane sljedeća globalna rezervna valuta.
Kina je zanijekala takve ambicije. Međutim, u izvješću iz srpnja, navodi se da će PBoC dodatno ulagati u prekogranična ispitivanja plaćanja kako bi promovirao digitalni juan na globalnoj razini.
U međuvremenu, pred bitcoinom je dug put prije nego što može izazvati dolar kao svjetsku globalnu rezervnu valutu, ali bilježi povećano usvajanje. Mala južnoamerička država Salvador nedavno je usvojila bitcoin kao zakonsko sredstvo plaćanja, što je čini prvom zemljom koja je to učinila