Hrvatska
StoryEditor

Jesmo li postali hipohondri? Hrvatska misli na zdravlje, Europa na ljubav, a svijet na novac

29. Svibanj 2020.
Prema statističkim pokazateljima hrvatska ekonomija na početku najžešće blokade padala je kao i cijela Europska unija. No, percepcija prioriteta i problema u to je vrijeme u Hrvatskoj bila okrenuta gotovo isključivo zdravlju u kontekstu epidemije. Hoće li to biti i glavna tema na kojoj će se dobiti i izgubiti izbori?

Hrvatska je prema uzoru na Marquezovu 'Ljubav u doba kolere', dobila izbore u doba korone. Upravo će epidemija biti jedan od ključnih faktora u borbi za glasove. To se najbolje zrcali u velikom globalnom istraživanju International Certification Associationa (ICERTIAS-a) sa sjedištem u Zürichu. Odgovorima na sedam postavljenih pitanja više od 84 tisuće ispitanika diljem svijeta otkrilo je novi način života, te kako današnja dnevna rutina i epidemiološka pravila mijenjaju percepciju i prioritete.

Što nam je danas najbitnije? Hrvatski prioriteti znatno se razlikuju od svjetskih, europskih, pa i onih tranzicijske Europe, koje smo usporedili. Hrvatska je prema 1200 odgovora zaokupljena zdravljem. To je, naime, prva asocijacija koja je ispitanicima pala na pamet. Istovremeno Europa najviše misli o ljubavi, a svijet o novcu. Čak četiri od sedam hrvatskih odgovora u prvi plan stavlja zdravlje (bolest), što je uvjerljivo najveća doza svojevrsne globalne hipohondrije.

Opsjednutost zdravljem dodatno dobiva na značaju upravo zbog predizbornog trenutka. Od izbora do izbora uzalud priželjkujemo da se politička bitka skrene od ustaša i partizana prema stranačkim programima s promišljanjem digitalnog doba i suvremenim zahvatima u skup i trom državni aparat. Ovog puta ipak se čini da smo došli na pola puta između ideološke prošlosti i egzistencijalne budućnosti. U prvi plan sad dolazi - zdravstvena sadašnjost.

SDP je u prvoj fazi 'držao štangu' HDZ-ovim mjerama, ali je tražio raniji lockdown. Imao je i niz prijedloga, ali ih nije uspijevao nametnuti ni javnosti, a kamoli Saboru. Vjerojatno će svoju šansu morati potražiti u kritiziranju novih mjera, a posebno uspije li se probiti do birača sa svojim rješenjima.

A gdje je prostor za ostale političke opcije? Preostaje logika kritiziranja lockdowna zbog prevelikih negativnih posljedica na biznis, potrošnju i, konačno, standard građana. Ta je pak pozicija bliska neoliberalima s pozivanjem na švedski model borbe protiv epidemije. Švedska je izbjegla potpunu karantenu i zatvaranje biznisa, i nastoji postići kolektivni imunitet, kojim bi se izbjegao drugi val epidemije. No, ispravnost te teze švedskih epidemiologa moći će se testirati tek u budućnosti. A zasad, Hrvatska bi prema švedskom modelu - uz švedsku disciplinu i statistiku - imala šest puta više oboljelih (13.773 umjesto 2244) i 16 puta više preminulih (1643 umjesto sto).

No, najprije su pred vratima parlamentarni izbori, ali i hrvatska opsjednutost zdravljem. Kako to komentira psihologinja Tanja Pureta iz konzultantske tvrtke Ramiro?

- Riječ zdravlje se u prvom redu odnosi na sprečavanje zaraze, a ne na aktivnu brigu o zdravlju. Cjelovito promišljanje o zdravlju bi bilo najispravnije, ali nije bilo tako komunicirano u vrijeme krize, pa zato odgovor zdravlje treba promatrati u tom ograničenom aspektu.

Pa, ako 'zdravlje' iz ICERTIAS-ove ankete ima jednokratan doseg, političari će već sad trebati pogoditi čarobnu riječ koja će im 5. srpnja otvoriti saborska vrata. Jesu li to možda gospodarstvo ili biznis? Teško. Ljudi u Europi i svijetu i usred epidemije najviše su se veselili poslu, dok ta kategorija Hrvate ni u vrijeme najžešćeg lockdowna uopće nije veselila. I, što političarima preostaje osim ustaša i partizana?

Kompletnu analizu posljedica lockdowna u Hrvatskoj i EU s detaljnim statističkim usporedbama donosimo u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.

25. travanj 2024 12:18