Još se i generacija na svijet pristigla 80-ih godina prošlog stoljeća sjeća popularne teze u bivšoj državi o bogatim sjevernim članicama (da, zaista je postojalo vrijeme kada su Hrvatska i Slovenija bile nečiji bogati sjever) koje nepravedno moraju financirati zaostalije dijelove Jugoslavije. Pritom se, dakako, isticala autonomna pokrajina Kosovo, jedan od najsiromašnijih zakutaka nekoć zajedničke države, koja je figurirala kao financijska rupa bez dna, zahvaljujući čemu se među argumentima za nezavisnost našla i krilatica 'hrvatska lisnica u hrvatskom džepu', premda je riječ o uobičajenom folkloru svake zajednice, neovisno o njenoj veličini i bogatstvu. Štoviše, ista logika nerijetko funkcionira i u najobičnijem kućanstvu jer netko redovito plaća malo više i to se nepogrešivo sjeti po potrebi spomenuti.
U neugodnom obratu sudbine, Hrvatska se sada nalazi u vrlo sličnoj poziciji. Ekonomski lomljiva, politički nevažna, smještena na margini i praktički potpuno ovisna o tuđim novcima, nekoć bogata sjeverna republika postala je siromašna južna članica. Bez sredstava iz europske blagajne, Hrvatska, po svemu sudeći više nije u stanju financirati nijedan ozbiljniji javni projekt, ako je suditi po dobivenim odgovorima, a jedno od glavnih mjerila uspješnosti svake vlade sada je količina izborenog europskog novca i stopa njegove iskorištenosti.
Nije bilo dugo da se hrvatski premijer kojem mlađe generacije uglavnom ne znaju ime, hvalio kako europska sredstva predstavljaju 80 posto javnih ulaganja. I nije bio u krivu. Prema podacima Eurostata za razdoblje od 2015. do 2017. udio sredstava iz kohezijske politike u ukupnim javnim investicijama u Hrvatskoj iznosio je 79,6 posto, što ju je smještalo na iznimno visoko drugo mjesto, tik iza Portugala. Taj je postotak u međuvremenu vjerojatno narastao, a nakon novca koji će u idućih sedam godina biti na raspolaganju mogao bi se neugodno približiti sto posto jer se sve teže sjetiti većeg javnog projekta koji nije u nekoj mjeri poduprt novcima europske unije.
Više o rastućoj hrvatskoj ovisnosti o europskim sredstvima čitajte u tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.