Što nije uspjelo središnjim bankama, međunarodnim institucijama i Europskoj komisiji, uspjelo je koronavirusu – natjerao je europske vlade na trošenje. Sada je već sasvim izvjesno da će virus uzrokovati recesiju i rasprava se više ne vodi o tome hoće li je biti, nego koliko bi mogla trajati.
Na prvi pogled pretjerane usporedbe s ratom zapravo mogu biti korisne u analizi zbog nekih sličnosti. Oboje su egzogeni šokovi koji nisu proizašli iz ekonomske slabosti, nego iz vanjskog izvora i oba uzroka linearno pogađaju praktički sve sektore. No, jednako tako, nestankom takvoga vanjskog uzroka ekonomija se u pravilu počne brzo oporavljati u želji za kompenziranjem izgubljenog vremena.
Za razliku od prošle krize kojoj je Europa katastrofalno pristupila, prvo prekasno, onda i potpuno promašenim procikličnim politikama, ovaj put su neke lekcije naučene i sve upućuje na udruženo djelovanje monetarne i fiskalne poluge. Središnje banke moraju osigurati dovoljno likvidnosti, a države zajedno s komercijalnim bankama tu likvidnost usmjeriti na održavanje ekonomske aktivnosti i brz 'V' ili 'U' oporavak (prema krivuljama koje prikazuju oštar pad i oštar rast, odnosno nešto sporiji pad i rast). Iznimno je važno da se pritom fokus tijekom trajanja zaraze ne stavlja na potrošnju, nego ponudu.
S obzirom na to da je sada financijski sustav spremniji na reakciju nego zadnji put kada je bio ishodište krize, a mnoge javne financije sređenije, pravodobne i dobro usmjerene reakcije tih dviju poluga (idealno u prvoj fazi na ponudu, u drugoj, nakon kraja epidemije, na potrošnju) bit će ključne za skraćivanje razdoblja oporavka. Ne treba zanemariti ni ljudski faktor u svemu, odnosno činjenicu da potpuno zatvaranje svakodnevice ljudi i ekonomija mogu izdržati vrlo kratko, zbog čega je za očekivati skori povratak radu s virusom ili bez njega.
Što se Hrvatske tiče, njezini glavni trgovinski partneri jesu ugroženi i tu se može samo držati palčeve da će oporavak u tim ekonomijama početi brzo. Vlada je, što god tko mislio, reagirala pravodobno i s mjerama koje su u granicama izvedivog i teza o ispravnoj inspiraciji (da se pokušava pomoći realnom sektoru) vrijedi, barem se tako sada čini, i za domaći teren. Mnogi poduzetnici nisu zadovoljni predloženim, ali treba imati u vidu mogućnosti ekonomije kakva je hrvatska.
Niska cijena nafte na svjetskom tržištu, posljedica žestokoga cjenovnog rata Rusije i Saudijske Arabije, više će pomoći nego odmoći oporavku jer odgovara daleko većem segmentu ekonomije od onog kojem ne odgovara, posebice u proizvodnom i potrošačkom dijelu. Zvuči kontraintuitivno, ali virus bi se na kraju mogao pokazati dobrodošlim laktom u rebra uspavanim europskim ekonomijama, ako suradnja monetarne i fiskalne vlasti bude provedena na pravi način.
Cijeli tekst o nadolazećoj recesiji možete pročitati u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.