'Jedinstven, spektakularan i upečatljiv kompleks koji će predstavljati moderan dom za našu kompaniju.' Tako je nedavno najavljena gradnja Kampusa Rimac, koji bi do 2023. trebao ugledati svjetlo dana u Svetoj Nedelji nadomak Zagreba. Rimčev kampus trebao bi stajati oko 200 milijuna eura, a usporedbe radi Pelješki most stoji 526 milijuna eura.
Toliko će stajati jer će nuditi jako mnogo sadržaja. U tom kampusu bit će i proizvodni pogon i poslovna zgrada i smještajne jedinice i cijeli splet drugih zabavnih i zanimljivih sadržaja, čiji je krajnji cilj zadržati ondje ne samo zaposlenike, već i posjetitelje, koji će biti dobrodošli u taj novi, reprezentativni prostor Rimac Automobila. Nije Rimčev kampus jedini kampus koji će uskoro promijeniti vizure zagrebačkih predgrađa. Jedan drugi je to već napravio, i to onaj Infobipov u Svetoj Klari, koji je u završnoj fazi gradnje. Vrijednost te investicije je 16 milijuna eura. Zgrada Infobipova kampusa imat će sedam etaža, a uz poslovni dio imat će i stambeni, a iako, za razliku od Rimčeva kampusa, neće imati proizvodnu djelatnost u pravom smislu te riječi, premda su razvojni inžinjeri Infobipa itekako proizvođači nove dodane vrijednosti, u njemu će raditi, zdravo se hraniti, zabavljati i rekreirati oko 650 zaposlenika te vodnjanske tvrtke.
Sve na jednome mjestu
Potpuno je razumljivo da te dvije tvrtke žele imati svoj korporativni kampus jer on danas nije samo radni prostor već ima i istaknutu društvenu ulogu. Koncept kampusa umjesto klasične poslovne zgrade uvriježen je u svijetu već nekoliko desetaka godina, a svaka jača tehnološka ili brzorastuća startup-kompanija kao da se natječe koja će imati veći, bolji, impresivniji i masivniji kampus.
Kampusi su originalno nastali na ideji sveučilišnih kampusa u Americi u kojima su živjeli i radili istraživači i znanstvenici, pa je to funkcija i korporativnoga kampusa, rad i život u određenom prostoru. No, njihova je uloga danas čak i veća od samo poslovne, stambene i društvene. Poslovni su kampusi danas vrlo atraktivna, gotovo fotogenična mjesta koja promoviraju korporacije i korporacijske vrijednosti ne samo zaposlenicima i potencijalnim zaposlenicima, već i investitorima i medijima. Imati svoj kampus nije samo stvar potrebe, nego i prestiža, nije ni čudno da mnoge dobro poznate tvrtke u Hrvatskoj svoje poslovne prostore preko noći počinju nazivati upravo tako – poslovnim kampusima.
A kako je sve počelo
Sve do prije nekoliko desetljeća modeli poslovnih nekretnina bili su jasno zacrtani – proizvodni pogon je tvornica, poslovni dio je uredski prostor. Granice između jednog i drugog bile su poprilično jasne, oni u plavim kutama nisu se pretjerano miješali s onima s 'bijelim ovratnicima', a jedino mjesto gdje se nije radilo, gdje su se nazirali obrisi aktivnosti koje nisu bile nužno vezane uz posao bile su kuhinje ili menze. No, kako se mijenjala tehnologija, tako se mijenjalo gospodarstvo, a posljedično i korporativni uredski krajolik.
Poslovni prostori, pogotovo oni unajmljeni, više nisu bili dovoljno dobro rješenje za potrebe brzorastućih korporacija, a ni proizvodni pogoni iza zahrđale ograde ne šalju baš poruku o uspješnosti pojedinog brenda koji se unutra proizvodi. A kada je u tu jednadžbu dodana i globalizacija i zaposlenici diljem svijeta, koji ipak trebaju neki smještaj kad dođu u bazni poslovni prostor, pa je tim istim zaposlenicima umjesto graha s repom trebalo osigurati neki bolji, instagramski obrok i malo više zabave i odmora za rast produktivnosti, pa se počelo promišljati o zabavnom sadržaju na poslu, nastali su kompanijski kampusi koji su objedinjavali baš sve navedeno.
Kakvi će ustvari biti kampusi Rimac automobila i Infobipa i koje tvrtke u Hrvatskoj još preko noći svoje poslovne zgrade i pogone počinju nazivati kampusima, pročitajte u novom broju tjednika Lider, u digitalnom, ali i tiskanom izdanju.