Ukupna imovina pod upravljanjem obveznih mirovinskih fondova krajem 2021. godine dosegnula je 133 milijarde kuna i veća je za gotovo 12 posto ili 14 milijardi kuna nego u prethodnoj godini, navodi se u priopćenju. Mirovinski fondovi su tako od osnivanja do kraja prošle godine svojim članovima zaradili više od 50 milijardi kuna dodane vrijednosti.
Zahvaljujući pozitivnim kretanjima na tržištima kapitala, pažljivom upravljanju imovinom, prepoznavanju dobrih investicija na financijskim tržištima te diverzifikaciji ulaganja, OMF-ovi su u 2021. godini ostvarili vrlo dobre rezultate, a svojim članovima osigurali natprosječne prinose. Oporavak tržišta kapitala najviše je pogodovao najliberalnijoj kategoriji A, gdje je ostvaren prosječan prinos od 13,52 posto, odnosno 7,78 posto od osnivanja, dok, u još uvijek najbrojnijoj kategoriji B, prinos iznosi 7,37 posto, a prosječan prinos od osnivanja je 5,51 posto . Za fond kategorije C prinos u 2021. godini iznosio je 0,43 posto, a od osnivanja 4,48 posto.
Krajem godine OMF-ovi su imali 2 111 192 člana, što je za 53 801 člana više nego krajem 2020. godine. U najbrojnijoj B kategoriji je 1 899 623 članova, dok A kategorija broji 150 266 članova, odnosno gotovo 67 tisuća više nego u prethodnoj 2020. godini, a u kategoriji C je krajem 2021. godine bilo 61 303 člana. Primjetno povećanje članova u kategoriji A je, između ostaloga, rezultat zakonskih promjena ZOMF-a iz 2018. godine, kao i podizanja razine financijske pismenosti.
Struktura portfelja obveznih mirovinskih fondova polako, ali sigurno se mijenja i ide prema većoj diverzifikaciji. Tako je krajem 2020. godine izloženost prema hrvatskim državnim obveznicama bila 63,78 posto, dok je krajem 2021. udio hrvatskih državnih obveznica u portfeljima OMF-ova 57,65 posto. Drugim riječima, udio obveznica u portfelju smanjen je za 9,61 posto. Udio domaćih dionica u portfeljima OMF-ova je 11,98 posto u odnosu na 2020., kada su bile zastupljene s 10,68 posto. Dionice stranih kompanija u imovini OMF-ova su porasle za 17,68 posto i čine 9,19 posto ukupnog portfelja. Od drugih oblika ulaganja najzastupljenija su ona u inozemne UCITS fondove.
U sustavu dobrovoljne mirovinske štednje gotovo 400.000 građana uštedjelo 7,8 milijardi kuna
Posljednjeg dana 2021. godine u sustav dobrovoljne mirovinske štednje ulagalo je ukupno 397 253 građana, a ukupna neto imovina dosegnula je 7.8 milijardi kuna, što je 15,8 posto više nego na kraju 2020. godine. Na kraju 2021. u Republici Hrvatskoj poslovalo je osam otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova s 351 251 članova te 20 zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova s 46 002 članova.
Dobrovoljnoj mirovinskoj štednji raste podrška među građanima, pa je tako recentno istraživanje stavova građana pokazalo da bi u dobrovoljnu mirovinsku štednju uložio približno jednak broj građana kao i u nekretnine. U skupini građana s 11 do 20 godina radnog staža više građana želi ulagati u dobrovoljnu mirovinsku štednju nego u nekretnine. Tako njih 30,6 posto kaže da bi štedjeli u trećem mirovinskom stupu, dok bi u istoj skupini njih 27,4 posto uložilo u nekretnine. U skupini ispitanika koji imaju kraći staž, odnosno do 10 godina staža, 31 posto želi uložiti u nekretnine, a 23,3 posto njih u treći mirovinski stup. S obzirom da je riječ o dobnoj skupini koja uglavnom nije riješila stambeno pitanje, podatak da gotovo četvrtina ispitanika prepoznaje treći stup kao kvalitetan oblik štednje pokazuje visoku zainteresiranost za dobrovoljnu mirovinsku štednju. Za usporedbu, svega bi 5,1 posto te dobne skupine uložilo novac u vrijednosne papire, a manje od deset posto bi ih izabralo držati novac u kući.