Piše: Antonija Knežević
Liberalizacija ulaganja mirovinskih fondova koja se priželjkuje već dulje vrijeme trebala bi se napokon dogoditi sljedeće godine. Naime, Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike najavljuje izmjene tri zakona iz tog područja u 2022. godini - Zakon o obveznim mirovinskim fondovima, Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima i Zakon o mirovinskim osiguravajućim društvima.
- U okviru kapitaliziranog mirovinskog sustava, priprema se izmjena sva tri zakona koja će započeti već ove godine i završiti sljedeće godine kroz redovan postupak tijekom kojeg će se provesti i široka javna rasprava.U planu je liberalizacija ulaganja mirovinskih fondova kroz njihovo snažnije uključivanje u infrastrukturne projekte te veća ulaganja u trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske, a što je planirano i kroz provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. Također, predviđeno je i dodatno administrativno rasterećenje troškova mirovinskih fondova – odgovorili su iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
Naveli su da se u okviru prijedloga predviđa i mogućnost rasta ulaganja mirovinskih fondova u alternativne investicijske fondove, no da će pritom mirovinski fondovi zbog proširenja ulaganja dijela imovine u alternativna ulaganja biti obvezna povećavati vlastite zaštitne mehanizme, a Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga će dodatno pojačano nadzirati taj dio njihovog porfelja.
Naime, jedan od problema koji se nedavno pojavio je činjenica da mirovinski fondovi imaju ulagačke limite, zbog čega je zapeo dugo najavljivani projekt Cro Value Fond koji je najavljivan kao nova prilika za financiranje hrvatskog gospodarstva. Prema ranijim najavama, četiri 'mirovinca' trebala su uložiti milijardu kuna u zatvoreni alternativni investicijski fond kojim upravlja Maverick Wealth Management, a i u Pravilima spomenutog fonda koje je odobrila Hanfa navedeno je da će početni ulagatelji u Cro Value Fond s milijardu kuna biti četiri domaća mirovinsko fonda. No, prema trenutačnim zakonskim odredbama niti jedan mirovinski fond ne bi smio uložiti u više od 10 posto vrijednosti fonda.
Upućeni sugovornici govore da se očekivalo da će Hanfa mirovinskim fondovima dati privremeno izuzeće od spomenutih ulagačkih limita i to na godinu dana, odnosno dok se ne donesu izmjene zakona kojima će se malo olabaviti pravila oko ulaganja u AIF. Hoće li se to ipak dogoditi ili Cro Value Fond neće zaživjeti nije poznato. Na naš upit iz u Maverick Wealth Managementa, društva za upravljanje Cro Value fondom, odgovorili su kratko da 'razdoblje početne ponude i dalje traje te da društvo čeka potvrdu ponuda ulagatelja.
Šturi odgovor dobili smo i iz Hanfe. - Prema postojećem zakonu (ZOMF-u) mirovinski fondovi mogu ulagati i sada u Cro Value fond, no ne sa trenutačno ukupnim predviđenim iznosom. O širim mogućnostima ulaganja predviđaju se već najavljene zakonske promjene prema odluci resornog Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike – odgovorili su iz HANF-a.
Iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike naveli su pak da će s donošenjem novih zakona sljedeće godine biti moguća veća ulaganja u odnosu na postojeće okvire, pa tako i novoosnovani Cro Value Fond ako upravitelji rizicima društava za upravljanje utvrde interes i adekvatnu projekciju povrata na rizik.
No, pitanje prijelaznog razdoblja, dakle do donošenja izmjena spomenutih zakona za Cro Value Fond i dalje ostaje pod upitnikom. U svakom slučaju teško je za vjerovati da svi akteri - Hanfa, osnivači fonda, kao i mirovinski fondovi nisu unaprijed znali za postojeće zakonske odredbe.
Hoće li se priča raspetljati na način da će mirovinci dobiti privremeno zeleno svjetlo za ovakvo ulaganje dok se ne donesu zakonske izmjene, trenutačno se može samo nagađati.