Švedska zaštitarska kompanija u Hrvatskoj je preuzela dio poslova koje je Sokol Marić izgubio zbog Agrokora, zbog čega je ljetos dospio u stečaj. Zlatko Marić u međuvremenu je svoje poslovanje prebacio na tvrtku Sokol čiji će prihodi, čini se, ove godine pasti manje od Securitasovih
Zaštitarsko je tržište posljednjih godina ušlo u mirniju fazu, tvrtke posluju kao i one u drugim branšama. Pa iako među vlasnicima i dalje postoji zazor, da ne kažemo nesnošljivost, njihovi odnosi danas su mnogo civiliziraniji. Razlog je taj što nitko od njih u ovom trenutku, a prema svemu sudeći ni sljedećih nekoliko godina, nema snage za odlučujući iskorak u širenju poslova i broja klijenata.
Nije u pitanju novac nego nemogućnost pronalaska nove, pogotovo mlađe radne snage, pa se ni tvrtke ne mogu više natjecati za dodatne poslove koliko su nekada i kada su neki vlasnici među njima znali dolaziti u žestoke rasprave smatrajući da baš njihovoj tvrtki treba pripasti neki posao. Tako nam priča dobar poznavatelj prilika u zaštitarstvu koji je želio ostati anoniman, ali i iz vodećih tvrtki u zemlji prema prihodima – Securitasa (vlasnik švedski Securitas AB) i Sokola (vlasnik Zlatko Marić s obitelji) potvrđuju nam da je praktično višedesetljetni problem pronalaska radne snage zadnjih godinu-dvije kulminirao ne omogućavajući zaštitarskim kompanijama zamah koji bi htjele.
Umirovljenici nisu budućnost
Svi uglas ističu minimalne plaće zaposlenika, što je strukturni problem, kaže član Uprave Sokola Ante Perčin, i dok je tako tvrtke će kadrove pronalaziti među onima koji su ostali bez posla i koji nastoje vrlo brzo pobjeći iz zaštitarstva. Rješenje je u podizanju minimalnih plaća koje uglavnom primaju zaštitari, znaju to svi, no to nužno iziskuje i povećanje cijena usluga klijentima.
– To je za nas koji vodimo zaštitarske kompanije iznimno teško, jer moramo kupce stalno uvjeravati da plaćaju više, ali taj put je jedini ispravan želimo li bolju industriju sigurnosti sutra – objašnjava Ivan Ročić, predsjednik Uprave Securitasa.
Nešto je taj problem ublažila mirovinska reforma, potvrđuju sugovornici, kojom je od početka 2019. omogućeno umirovljenicima da rade pola radnog vremena bez obustave mirovine, ali, kako kaže Perčin, 'nijedan gospodarski sektor, a posebice ne sektor privatne zaštite koji pruža specifične usluge često neposrednom aktivnošću samih zaštitara, svoju budućnost ne može graditi na upošljavanju umirovljenika'.
Za neko kratko vrijeme situacija se poboljšala i zbog koronakrize, zbog koje je bio fizički onemogućen odlazak ljudi trbuhom za kruhom, ali i zbog smanjene gospodarske aktivnosti na Zapadu i u našoj zemlji pa je radnike bilo i lakše zadržati te naći nove, ali kako se gospodarstvo budi, sve se vraća na staro. Nešto manje problema s brojem zaposlenika ima tvrtka Fina gotovinski servisi (u vlasništvu Fine), kaže predsjednik Uprave Vedran Sabol, ali to je tvrtka čiji je temeljni biznis atraktivniji za zaposlenike – distribucija novca financijskom i trgovinskom sektoru, imaju veće plaće, a u veljači uoči koronakrize potpisali su kolektivni ugovor.
Ročić, Perčin i Sabol kažu da su osjetili udar aktualne krize, kao i ostale tvrtke u branši (dodaje naš anonimni stručnjak). A što te tvrtke očekuju u ovoj godini, koliki će biti pad prihoda i dobiti, koje djelatnostni su 'uzrokovale' taj pad, možete pročitati u novom broju digitalnog i tiskanog izdanja Lidera.