Hoće li se godišnji financijski izvještaji za 2021. morati predati do 30. travnja, kako je bilo do pandemije koronavirusa, ili do 30. lipnja kako je bilo zadnje dvije godine, još uvijek se ne zna, a rok do kojeg Ministarstvo financija treba donijeti odluku je 2. ožujak.
Naime, javno savjetovanje o Prijedlogu pravilnika o stavljanju izvan snage Pravilnika o rokovima predaje financijskih izvještaja i računovodstvene dokumentacije u posebnim okolnostima završilo je 2. veljače. - Sada se razmatraju svi do sada zaprimljeni komentari i dostavljena mišljenja te će o daljnjim koracima javnost biti pravovremeno informirana - kažu u Ministarstvu financija.
U Fini nemaju informaciju o roku predaje GFI-ja za 2021. godinu jer rok predaje ovisi o tome hoće li aktualni pandemijski Pravilnik biti stavljen izvan snage. Rok predlagatelju, Ministarstvu financija, za izradu Izvješća temeljem zaprimljenih komentara, je 2. ožujka 2022. godine, ističu u Fini.
Računovođe protiv
Velik broj računovodstvenih i knjigovodstvenih servisa je protiv vraćanja na stari datum, 30. travanj, jer su posebne okolnosti, zbog kojih je i došlo do promjene, i dalje na snazi i, prema njihovom mišljenju, ne postoje opravdani razlozi da se navedeni pravilnik stavlja izvan snage.
S druge strane, poduzetnicima (a i državi) je bitno da se vrati stari datum. Što, zapravo, gubimo kasnijom predajom izvještaja? - Sve javno dostupne informacije iz financijskih izvještaja postaju dva mjeseca zastarjelije, odnosno manje relevantne. Ovo nije važno samo za kreditore, već za sve poduzetnike: ako želite znati s kim poslujete, u interesu vam je imati što recentnije podatke o svojim kupcima, dobavljačima ili konkurentima – ističe financijski savjetnik Hrvoje Serdarušić.
Na ovu su temu dali osvrt i u konzultantskoj kući Prima Bon. Podsjećaju da je u početku koronakrize, u proljeće 2020. godine, vrijeme predaje financijskih izvještaja bilo je pred vratima. Tada je bilo je iluzorno očekivati da će se izvještaji moći predati na vrijeme tijekom zatvaranja jer za takvo što sustav nije bio spreman, odnosno digitaliziran.
No, sada su se stvari promijenile i vraćanje na stari datum bi bilo višestruko korisno. - Kad financijske izvještaje predajemo s krajem lipnja, ovi podaci budu dostupni preko nadležne agencije otprilike mjesec dana kasnije. Naime, ona ima rok od 45 dana da te podatke učini dostupnim javnosti, bilo preko vlastitog servisa, bilo trećim stranama, među kojima je i Prima Bon i drugi servisi i poduzeća koja intenzivno koriste ove vrste podataka.
Kako većina poduzeća koristi godišnje odmore u kolovozu i tad je intenzitet poslovnih aktivnosti uglavnom značajno niži u većini grana, podaci se zapravo počnu koristiti tek početkom rujna. A ti financijski podaci su zapravo stanja poduzeća s 31. prosinca prethodne godine te su u tom trenutku stari čitavih osam mjeseci. Premda njihova vrijednost postoji, ona bi ipak bila znatno veća da su dostupni već koncem svibnja ili početkom lipnja – kažu Prima Bonu.
Drugačije stvarno stanje
Nadalje, ističu kako se u svakom poduzeću od kraja prosinca do kraja kolovoza situacija može promijeniti. Stvarno stanje je toliko drukčije od onog u financijskim izvještajima koliko je veća udaljenost od vremena u kojem su zabilježeni. - Tako i vrijednost podataka u financijskim izvještajima opada što smo više udaljeni od 31. prosinca prethodne godine. To je izraženije za neke podatke poput likvidnosti ili stanja potraživanja. Za druge podatke protok vremena može biti manje značajan, poput vrijednosti dugotrajne imovine ili visine temeljnog kapitala.
Svi ti podaci jednog poduzeća mogu utjecati na poslovne odluke (potencijalnih) poslovnih partnera, dobavljača, kupaca ili kreditora koji su s njime povezani. Dakle, postoje snažni razlozi zbog kojih bismo trebali težiti da rok predaje financijskih izvještaja bude vraćen na 30. travnja – ističu u Prima Bonu.
No, je li to ostvarivo? U Prima Bonu kažu kako nije dvojbeno je da su računovodstveni servisi, poduzeća i javne institucije još uvijek pod pritiskom određenih posebnih okolnosti. Ipak, ovaj je pritisak iznjedrio i neke pozitivne promjene: ubrzanu digitalizaciju, posebno kod računovodstvenih servisa, veću fleksibilnost javnih institucija i, na poseban način, osvijestio poduzetnike o prednostima i mogućnostima rada na daljinu. Ove je godine vjerojatno ostavljeno premalo vremena za prilagodbu na raniji rok predaje, no svakako bi valjalo ostvariti uvjete da on u 2023. ponovno bude 30. travnja, smatraju u Prima Bonu.