Piše: Anton Kovačev, voditelj Ureda Europske investicijske banke u Hrvatskoj
Europski fond za strateške investicije pomogao je ostvarenju gotovo 1400 investicijskih projekata diljem Europske unije koristeći se jamstvima iz proračuna Europske unije i sredstvima Europske investicijske banke
Plan Europskog fonda za strateške investicije (EFSI) – osigurati 500 milijardi eura investicija gospodarstvu Europske unije – potpuno je ostvaren. Potkraj rujna 2020., šest mjeseci prije isteka roka, EFSI je uspješno pokrenuo čak 514 milijardi eura investicija. To je drugi put da EFSI kao dio tzv. Junckerova plana ostvari svoje ciljeve prije roka. Prvotni plan, s kojim je EFSI krenuo 2014., bilo je pokretanje 300 milijardi eura investicija, što je ispunjeno još 2017.
Novi proizvodi i korisnici
EFSI je tako pomogao ostvarenju gotovo 1400 investicijskih projekata diljem EU koristeći se u tu svrhu jamstvima iz Unijina proračuna i sredstima Europske investicijske banke. EIB-u su EU jamstva omogućila financiranje i rizičnijih projekata putem EFSI-ja – poput visokoinovativnih projekata malih poduzeća početnika. Kako bi se takvi projekti uopće mogli podržati, EIB je razvio nove financijske proizvode poput rizičnog kapitala ili investicijskih platformi prilagodivši tako dodatno svoje poslovanje tržišnim potrebama. To je omogućilo EIB-u da svoje usluge ponudi novim skupinama korisnika pa su čak tri od četiri EFSI-jeva korisnika prvi put bili korisnici usluga EIB grupe. Rezultat je te suradnje da danas dvadeset milijuna europskih obitelji prvi put ima brzi internet u svojim domovima, sagrađene su 544 tisuće socijalnih i povoljnih stanova i zdravstvena je skrb kvalitetnija za 22 milijuna Europljana i Europljanki. U proteklih nekoliko mjeseci EFSI se pokazao korisnim mehanizmom i za odgovor na izazove koje je donijela pandemija COVID-19. Prema riječima predsjednika EIB-a dr. Wernera Hoyera, EFSI je Europi ponudio i model za djelovanje u kriznim situacijama.
Dobra je vijest to što se EFSI nastavlja u sklopu programa 'InvestEU' koji od 2021. do 2027. priprema Europska komisija. Bit će i ključni dio mjera 'Next Generation EU' za oporavak europskoga gospodarstva od posljedica pandemije tako što će dopuniti europski 'Instrument za potporu solventnosti'. Sve su to odlične vijesti za hrvatske gospodarstvenike koji ponovno imaju priliku osigurati financiranje za svoje kvalitetne projekte i tako pomoći bržem oporavku domaćega gospodarstva.
Financiranje hrvatskih projekata
Hrvatska su poduzeća iz EFSI-ja osigurala 445 milijuna eura. Očekuje se kako će ta sredstva pokrenuti do 1,7 milijardi eura investicija u domaće gospodarstvo. Financiran je 21 projekt u području infrastrukture, pronalazaštva te potpore malim i srednjim poduzećima. Taj rezultat bio bi nemoguć bez odlične suradnje Europske investicijske banke i domaćih partnera – prije svega Vlade Republike Hrvatske i Hrvatske banke za obnovu i razvitak, ali i mnogih poslovnih financijskih institucija.
Raznolik je popis hrvatskih poduzeća koja su osigurala sredstva iz EFSI-ja. Na njemu su uz međunarodno poznata imena poput Rimac Automobila neka od najuspješnijih hrvatskih poduzeća, primjerice Valamar Riviera, zatim poduzeća iz javnoga sektora – Hrvatska elektroprivreda – te maleni obrti poput osječkoga Dental studija 'Čes'. Stoga raduju i nove mogućnosti ulaganja koje će donijeti 'Invest EU', program koji hrvatsko gospodarstvo treba maksimalno iskoristiti i za brži oporavak od pandemije i za svoj daljnji, održivi, razvitak. Popis projekata podržanih EFSI-jem jasno pokazuje da gotovo nema gospodarske grane koja od njega ne bi mogla imati koristi – od poljoprivrede, turizma, zdravstva, infrastrukture do energetske učinkovitosti.
Zbog činjenice da je EFSI uspio povećati europski BDP za 1,3 posto i da će ga do 2022. povećati za čak 1,9 posto, 'InvestEU' važan je izvor potpore hrvatskom gospodarstvu. Europska investicijska banka već je sada spremna u suradnji s lokalnim čimbenicima omogućiti Hrvatskoj privlačenje još više ulaganja u sklopu tog programa u sljedećih šest godina kako bi osigurala održivi ekonomski razvoj, zaštitu radnih mjesta i otvaranje novih te dodatno osnažila domaće gospodarstvo i tako ga učinila konkurentnijim i djelotvornijim.