Hrvatska
StoryEditor

Od 5,5 milijardi kuna za modernizaciju prometa više od 40 posto ići će u željeznice

22. Veljača 2022.
Glavni kolodvor

Na panelu pod nazivom 'Mogućnosti korištenja sredstava iz NPOO-a i fondova EU u području prometa i logistike' razgovaralo se o budućnosti tog sektora u Hrvatskoj čiji bi razvoj uvelike trebao biti obilježen kapitalom koji nudi EU. Naglasak je, naravno, na zelenom i održivom, a najveći dio kolača od čak 5,5, milijardi kuna koje bi se trebale sliti u domaći sektor prometa do 2027. godine, otići će na modernizaciju željeznice. No, svoje prilike će dobiti i ostali vidovi prijevoza rade manji pritisak na okoliš od fosilnih goriva.  

Direktor Sektora za graditeljstvo i promet HGK Dario Soldo uvodno je naglasio kako nam je do 2027. godine na raspolaganju gotovo 25 milijardi eura bespovratnih sredstava i povoljnih kredita iz EU fondova.

- Od toga su za 'Razvoj konkurentnog, energetski održivog i učinkovitog prometnog sustava' predviđene investicije u iznosu od 5.5 milijardi kuna. Dodatna sredstva od oko 900 milijuna kuna osigurana su za investicije usmjerene na osiguranje odgovarajuće pokrivenosti širokopojasnog pristupa i kapaciteta za sve sektore koji su ključni za oporavak i otpornost. Dakle, za svakoga ponešto - istaknuo je Soldo.

Tomislav Josip Mlinarić, dekan Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu, kazao je kako je bitno da se tih 5,5 milijardi kuna adekvatno i korisno potroši i poručio da je Fakultet po tom pitanju spreman za istraživanje i suradnju.

- Mi na fakultetu imamo znanje koje je ogroman kapital, a kada bi se ta baza znanja povezala s ovim programom EU naša cjelokupna ekonomija bi bila brža i bolja - izjavio je Mlinarić, dodavši da se modernizacijom prometa cjelokupno gospodarstvo čini bržim i boljim.

Posebni savjetnik predsjednika Vlade za ekonomska pitanja i glavni ekonomist HGK Zvonimir Savić detaljnije je prezentirao što sve NPOO donosi za hrvatsku ekonomiju, s posebnim naglaskom na promet. Pohvalio je dinamiku Hrvatske u pripremi projekata i investicija kazavši da smo zasad u samom vrhu Unije prema povlačenju dostupnih sredstava.

- Činili smo sve da nam spremnost sektora prometa bude što veća kako bismo mogli iskoristiti sve investicije - rekao je Savić.

Državni tajnik za more i EU fondove, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Josip Bilaver osvrnuo se na proces pregovora s Europskom komisijom koji je bio dug i naporan.

- Sada je na nama da sve zacrtano u programu i realiziramo. Preko 40 posto sredstava je usmjereno na željeznice koje smo malo zapostavili zbog razvoja autocesta, a to se podudara i s našom nacionalnom prometnom strategijom - rekao je Bilaver, a to je posebno razveselilo konzultanta Uprave HŽ Infrastrukture Darka Barišića koji je najavio da ćemo uz elektrificirane pruge imati i vlakove na baterije koji će rute koje nisu osuvremenjene moći prijeći na struju.

Marko Šoštarić, profesor na Fakultetu prometnih znanosti, istaknuo je da će se poticati održivi oblici putovanja, od bicikliranja, do modernizacije javnog prometa, prvenstveno tramvaja i prigradskih željeznica.

- Promet tereta bi se u što većoj mjeri trebao preusmjeriti na željeznicu, ali i unutarnje plovne puteve -  pojasnio je.

Boris Vavra iz tvrtke Primacošped je istaknuo kako je u cestovnom prometu dizel još uvijek nezamjenjiv, po performansama i rasprostranjenosti. Elektrificirani kamioni mogu voziti manje rute, ali trenutačno ne mogu zamisliti kamion na struju koji vozi teret, primjerice, iz Zagreba u Moskvu. Optimalni alternativni izbori su pogoni na plin ili vodik. Imaju puno prednosti, samo ostaje pitanje dostupnosti infrastrukture za punjenje.

07. listopad 2022 08:05