Jedinice lokalne samouprave čekaju veliki izazovi, ponajprije financijski. Osim reforme, veliku ulogu u njihovu razvoju, ako ne i opstanku, imat će vezivanje uz tržište, ali uz očuvanje javnog interesa
Podijeljeno je mišljenje gradonačelnika i župana o tome treba li reformirati lokalnu samoupravu. Primjerice, gradonačelnik Rijeke Marko Filipović tvrdi da treba provesti reformu prema uzoru na Dansku, primorsko-goranski župan Zlatko Komadina mišljenja je da bi sve hrvatske županije trebalo reorganizirati u pet-šest regija, a kutinski gradonačelnik Zlatko Babić tvrdi da je održivost lokalne samouprave, koja se nalazi pred brojnim izazovima, među kojima je najveći pronalazak novih financijskih sredstava za realizaciju brojnih projekata u budućnosti, vezivanje uz tržište, ali uza zaštitu javnog interesa.
– Proračuni svih jedinica lokalne samouprave u većini slučajeva temelje se na standardiziranim prihodima te ako se ne pronađu novi izvori prihoda ili povećaju postojeći, teško će biti realizirati nove projekte, uza sva postojeća davanja, socijalne usluge i ostalo. Apsurd je da provodimo digitalizaciju, ali u isto vrijeme moramo zapošljavati visokokvalificirane zaposlenike. Razne zakonske odredbe koje često generiramo od JLS-ova traže izvršavanje određenih poslova, od kojih su neki iznimno složeni i zahtijevaju stručnu radnu snagu – objašnjava Babić.
Orijentiranost na tržište
Prema njegovim riječima, ključ svih reformi je u većoj orijentiranosti na tržište, a ne samo na EU projekte, koji često nisu razvojni. Babić također tvrdi da u nekim aktivnostima županije koče razvoj gradova, što je posebno evidentno u poslovima vezanim uz prostorno-plansku dokumentaciju i izgradnju komunalne infrastrukture.
– Županije su se pretvorile u administrativno središte kojima gradovi i općine trebaju biti na usluzi, umjesto da je obrnuto – ističe Babić i predlaže da se zakonski uredi da se minimalno 50 posto ureda, uprava, agencija i upravnih odjela nalazi izvan županijskog središta, u gradovima unutar županije.
Dok Filipović tvrdi da je održivost određena visinom proračuna, odnosno mogućnostima da jedinica lokalne samouprave vlastitim snagama financira ili ne financira svoje škole, vrtiće, ustanove, komunalna društva..., odnosno ispunjava sve svoje zakonom obaveze prema građanima. Tako da one koje to nisu u stanju ne trebaju ni postojati.
– Treba provesti pravu reformu lokalne samouprave i pritom nam primjer i uzor može biti Danska – u njoj su pet godina analizirali i pripremali reformu i onda je uspješno proveli. Prije bilo kakva ozbiljna zahvata potrebno je napraviti ozbiljnu analizu sadašnjeg stanja te na osnovi tih podataka odlučiti što i kako dalje – naglašava Filipović.
Prebacivanje poslova
Reforma lokalne samouprave, prema Filipovićevim riječima, nužna je i u budućnosti vjerojatno neizbježna, ali ne smije joj se pristupati stihijski, bez plana i jasnog cilja.
Virovitički gradonačelnik Ivica Kirin tvrdi da je budućnost države u jakim jedinicama lokalne samouprave i prebacivanju što više poslova s državne na lokalnu razinu.
– Ponajprije mislim na raspolaganje državnim zemljištem i poslovnim prostorima koji nisu od interesa za RH, a često su puta sastavni dio važnih projekata i aktivnosti koje provodi lokalna samouprava, kao i gospodarstvenici. Time bi se rasteretio državni proračun, brže bi se upravljalo procesima, ujedno bi ojačale jedinice lokalne samouprave te bi se ubrzalo pokretanje rasta, razvoja i zapošljavanja na području cijele RH – tvrdi Kirin, koji predlaže suradnju lokalnih samouprava. To omogućava digitalizacija poslova i procesa za lakšu i bržu komunikaciju, ali i definiranje zajedničkih stručnih poslova, što bi racionaliziralo poslovanje te pokrenulo gospodarstvo i ravnomjeran razvoj svih sudionika.
Kobna razvijenost
Komadina ističe da se Primorsko-goranska županija u svim područjima nadležnosti dokazala kao visokoefikasna regionalna samouprava koja je promišljenom razvojnom politikom i ulaganjima podigla razinu kvalitete i standarda usluga u županijskim zdravstvenim ustanovama, školama i domovima kojima je osnivač, prednjači po ulaganju u pomorsko dobro, po efikasnosti rada Ureda za graditeljstvo, mnogo ulaže u sportsku i rekreativnu infrastrukturu, primjenjuje europske standarde u domovima za starije osobe, a i među vodećim je županijama po povlačenju novca iz europskih fondova.
– Jedna smo od samo tri hrvatske županije koje više izdvajaju u državni proračun nego što im se vraća. Nesporno je da smo kao regionalna samouprava dokazali visoku razinu održivosti i sposobnost da upravljamo i razvijamo sve resore za koje smo zakonski nadležni. Naši najveći problemi dolaze s državne razine, koja nam svojom poreznom i fiskalnom politikom ograničava razvoj jer smo visokorangirani prema indeksu razvijenosti – upozorava Komadina, navodeći posljednji konkretan primjer 'kažnjavanja' poduzetnika iz PGŽ koji su se prijavili na poziv za dostavu projektnih prijedloga pod nazivom 'Jačanje konkurentnosti poduzeća ulaganjima u digitalnu i zelenu tranziciju'. Na poziv je pristiglo ukupno 840 projektnih prijedloga, od čega je 597 pozitivno ocijenjeno, od koji se 200-tinjak našlo na 'prioritetnoj listi' koja omogućuje sufinanciranje projekata, a 400-tinjak ostalo je na 'rezervnoj' listi koja ne osigurava sufinanciranje projekata.
– Golemi broj poduzetnika iz naše županije našao se na rezervnoj listi zbog nemogućnosti ostvarivanja maksimalnog broja bodova prema kriteriju razvijenosti. Naime, pri ocjenjivanju kvalitete projektnih prijedloga najmanje bodova dodjeljivano je poduzetnicima s najrazvijenijih područja, a u koja se ubraja i Primorsko-goranska županija. Iako je namjera da se određena prednost dodijeli poduzetnicima sa slabije razvijenih područja pozitivna, potrebno je istaknuti da je temeljna svrha navedenog poziva primarno jačanje konkurentnosti poduzeća na domaćem i svjetskim tržištima, osobito u okviru negativnih gospodarskih kretanja povezanih s pandemijom bolesti COVID-19, a ne isključivo razvoj nerazvijenih područja. Zbog toga PGŽ-u prijeti odljev poduzetničkih aktivnosti u obliku premještanja i pogona i sjedišta tvrtki u druge županije gdje će im biti lakše ostvariti dodatne bodove te dobiti nepovratna sredstva – dodaje Komadina, čiji je zahtjev za razgovor o tom nepravednom tretmanu poduzetnika resorno ministarstvo odbilo.
Podržavljenje bolnica i zavoda
Komadina također smatra da nije dobar ni prijedlog izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti kojim se bez ikakve argumentacije najavljuje podržavljenje županijskih specijalnih bolnica kao i Nastavnog zavoda za javno zdravstvo, saniteta, u koje je PGŽ uložio svoja sredstva.
– Jedan sam od onih koji godinama zagovaraju snažniju decentralizaciju, prijenos širih ovlasti JLS-ovima i županijama jer smo dokazali da daleko bolje i efikasnije možemo upravljati vlastitim razvojem nego što to čini država. Nemoguće je s Markova trga sagledati koji su interesi, potrebe i specifičnosti svih hrvatskih županija – objašnjava Komadina, koji nije protivnik preustroja jedinica lokalne i regionalne samouprave. Mišljenja je da bi umjesto dvadeset jedne županije trebalo imati pet ili šest regija. No za takve poteze trebaju jasna politička volja i opći politički koncenzus.
Jačanje decentralizacije
Prema riječima Igora Androvića, virovitičko-podravskog župana, županije su se pokazale kao prihvatljiv i održiv oblik regionalne samouprave s potrebnim kapacitetima, posebno kadrovskim, kako djelovanjem svojih upravnih tijela, tako i djelovanjem institucija i ustanova kojima su osnivači, poglavito razvojnih agencija kao regionalnih koordinatora ukupna razvoja županija i spone s institucijama središnje države. To je posebno vidljivo u učinkovitom korištenju europskih sredstava namijenjenih realizaciji projekata od interesa za županije, ali i lokalnu zajednicu uopće.
– Ulogu županija prepoznala je središnja država, koja je reformskim mjerama potaknula sve veću ulogu županija povjeravajući im obavljanje poslova nekadašnjih ureda državne uprave, a s izmjenama drugih propisa ide se u pravcu jačanja decentralizacije kako u pogledu stvarne nadležnosti tako i financijske jačanjem fiskalnoga kapaciteta županija. U tom kontekstu osobito je važan novi Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (NN 123/17), prema kojemu Plan razvoja županije predstavlja temeljni strateški razvojni dokument, koji treba biti osnova ukupna razvoja za razdoblje do 2027. godine – ističe Andrović.
Okosnice sustava
Tvrdi da će regionalna samouprava, odnosno županije, u budućnosti imati još veću ulogu i važnost. Očekuje da upravo županije budu okosnica i nezaobilazan faktor u političkom i upravnom sustavu RH, sa sve većim nadležnostima, ali, što je još važnije, i fiskalnim potencijalima. Andrović nije za ukidanje općina te predlaže podržavanje svakog oblika međusobnog povezivanja jedinica lokalne samouprave kad je to od zajedničkog i općeg interesa za građane. Također smatra da je sustav regionalne samouprave nužno dograđivati, posebno u normativnom dijelu jačanjem njihove uloge u obavljanju sve većeg broja poslova od interesa za građane i druge korisnike usluga javne uprave na svom području, ali i većega korištenja lokalnih resursa, pri čemu posebnu pozornost treba posvetiti aktivaciji državne imovine.