FINA nije odgovorna za ovu situaciju jer ni nema ovlasti za postupanje po vlastitom nahođenju. FINA postupa u skladu sa zakonima i pravilnicima koje Ministarstvo financija predlaže. Očito je da je došlo do nenamjerne pogreške zbog koje postoji neusklađenost između Ovršnog zakona i provedbenih propisa po kojima FINA postupa.
Kao reakciju na očitovanje FINA-e ponovno smo razgovarali s autorima podneska Ustavnom sudu, odvjetnicima Danijelom Pribanićem i Dorom Ljevar, te urednicom pravnih izdanja jednog pravnog portala Tihanom Čikeš. Pitali smo ih da nam pojasne navode FINA-e o mogućnosti otvaranja zaštićenog računa u slučaju obrtnika i drugih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost.
Pojasnili su nam da je FINA provedbeno tijelo i da nema ovlaštenje postupati samostalno. FINA postupa isključivo po nalogu suda i u skladu s aktualnim propisima. Autori analize Ustavnom sudu ističu da je upravo to ovdje problem, aktualni provedbeni propisi po kojima FINA postupa nisu usklađeni s Ovršnim zakonom. U pravilniku prema kojem postupa FINA jasno piše da je OIB uplatitelja zaštićenog primanja naveden u nalogu i da isključivo taj uplatitelj može vršiti uplate na zaštićeni račun ovršenika.
Radi se o članku 34. stavku 7. Pravilnika o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima (Narodne novine 71/2018.). Ako se blokada provodi i nad uplatiteljem onda on ne može vršiti uplate na račun ovršenika, i to je upravo slučaj kod obrtnika i drugih osoba koje obavljanju samostalne djelatnosti. Razlog tome je što su oni istodobno uplatitelji zaštićenog dijela plaće i primatelji, ovršenici, u slučaju provedbe ovrhe po njihovim računima.
Kako obrt nema svoj OIB, ovrha nad obrtom i nad obrtnikom je kod nas pomiješana i provodi se u isto vrijeme temeljem jednog naloga i nad obrtom i nad obrtnikom, i bez obzira zbog čega je dug nastao. Tijekom godina i godina Hrvatska obrtnička komora javno upozorava na to da se taj račun ne može otvoriti i da se svi računi obrtnika ovršavaju neovisno o tome koje je porijeklo duga.
Zaštita nekretnine
Hrvatska obrtnička komora je i 2018. godine kad je bila promjena Ovršnog zakona, govorila kako je nepravednim zakonom ugrožena egzistencija obrtnika. Predlagali su da se uvede pravilo da se za privatno dugovanje obrtnika ne smiju uzimati sredstva s poslovnog računa te da se jedna nekretnina koja služi za stanovanje zaštiti od ovrhe po uzoru na propise koji vrijede i za fizičke osobe. Isto su predlagali i kod posljednjih promjena Ovršnog zakona.
U međuvremenu je postignuta zaštita nekretnine, ali ne i novca na poslovnim računima. Pravila ovrhe na nekretnini predlaže Ministarstvo pravosuđa, a ovrhe na računima Ministarstvo financija sastavljanjem Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima.
Taj zakon određuje da osoba može biti “potrošač” samo ako ne obavlja samostalnu djelatnost. FINA zaista postupa u skladu s tim zakonom i tretira obrtnika i osobu koja obavlja samostalnu djelatnost kao nepotrošače. Ovo FINA ističe i na svojoj web stranici pod naslovom “Otvaranje i zatvaranje zaštićenog računa”, gdje je istaknuto da osoba može otvoriti zaštićeni račun samo ako je “potrošač” - OVDJE.
Fina nema ovlasti
FINA nije odgovorna za ovu situaciju, jer ni nema ovlasti za postupanje po vlastitom nahođenju. FINA postupa u skladu sa zakonima i pravilnicima koje Ministarstvo financija predlaže. Očito je da je došlo do nenamjerne pogreške zbog koje postoji neusklađenost između Ovršnog zakona i provedbenih propisa po kojima FINA postupa.
Ovršni zakon zaista načelno pruža zaštitu svim ovršenicima i jamči svim ovršenicima zaštitu prihoda i drugih oblika imovine. Taj osnovni zakon je sastavljen u Ministarstvu pravosuđa, koje nije nadležno za provedbu ovrhe po računima. Provedba je u nadležnosti drugog ministarstva i potrebno je da se oba ministarstva koordiniraju i da se postigne rješenje situacije. Kako je već bilo pokušaja da se stvar ispravi, ali se ništa nije postiglo, bilo je vrijeme zatražiti intervenciju Ustavnog suda, ističu autori prijedloga.
Ovršni zakon jamči zaštitu svima, a provedbeni zakoni jamče zaštitu svima osim “nepotrošačima” - fizičkim osobama čije poslovne djelatnosti nose isti OIB kao i oni sami. Ta je definicija “potrošača” suprotna je hrvatskim i europskim propisima. Svojstvo potrošača se mora priznati svakome tko u svakodnevnom životu nastupa u svojoj privatnoj sferi, a ne poslovnoj jer potrošač je upravo to - potrošač.
Svrha prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti je promjena zakona i pravilnika i da se ovrha ne provodi više po svim računima koji su otvoreni na isti OIB ako se radi o obrtniku i osobi koja obavlja registriranu djelatnost. Time će se afirmirati zaštita potrošača koja već postoji za sve ostale osobe, i zaštita dostojanstva koja je ustavna kategorija.
Nemoguća isplata
FINA u priopćenju navodi kako obrtnici ipak mogu otvoriti zaštićeni račun. Ovo treba dodatno ispitati kako bi svaki obrtnik pod ovrhom znao proceduru za otvaranje zaštićenog računa. Sve i da FINA izda nalog za otvaranje zaštićenog računa obrtniku, za što ne znamo da postoji slučaj, isplata njegovog dijela plaće izuzetog od ovrhe je nemoguća.
Razlog tome je što je račun uplatitelja primanja, to jest poslodavca, obrtnikov poslovni račun. Taj račun je također blokiran jer se ovrhom protiv fizičke osobe, blokiraju i njezini privatni i poslovni računi. Svrha analize nije bila ukazivanje na rad i postupanje FINA-e, već upućivanje apela da se kroz ispravljanje očitih nepravilnosti u zakonskoj regulativi osigura realna pravna zaštita obrtnika.
Jedan od prijedloga kako se to može postići je dodjela posebnog OIB-a obrtima i registriranim djelatnostima. Drugi prijedlog je da se ovrha provodi samo na privatnim računima kad je dug nastao u privatnoj sferi obrtnika potrošača. FINA u priopćenju ističe da ima sve tehničke i druge mogućnosti za ovo, pa je potrebno još i zakonom i pravilnikom dopustiti FINA-i da tako i postupa. Očekujemo da će Ustavni sud to također utvrditi.
FINA je izjavila i da je obrtnikova božićnica zaštićena putem mogućnosti otvaranja zaštićenog računa. U stvarnosti je stvar drukčija. Ako je poslovni račun onoga tko bi tu božićnicu trebao isplatiti - tog istog obrtnika - blokiran, nema nikakve isplate ni plaće ni božićnice.
Posljednja promjena Ovršnog zakona tu nije ništa promijenila, nego se stari sistem uporno održava na snazi. Promjena Ovršnog zakona utječe samo na božićnice osoba koje su “potrošači”. Prema aktualnim propisima ti potrošači i dalje nisu obrtnici ni osobe koje obavljaju slobodna zanimanja. Autori prijedloga Ustavnom sudu navode da ako je netko drugi uplatitelj nekog primanja izuzetog od ovrhe, situacija možda može biti drukčija, kao kad bi Hrvatski zavod za zapošljavanje uplatio potporu na neki račun posebne namjene nekom blokiranom obrtniku.
To nije od nikakve stvarne važnosti kad si taj isti blokirani obrtnik ne može isplatiti zakonom zaštićeni dio plaće niti božićnicu s blokiranog poslovnog računa.
Svrha obraćanja Ustavnom sudu nije da se zaštiti interes državnog proračuna i europskih fondova, nego da svatko dobije pravo na dostojanstven život tijekom provođenja ovrhe protiv sebe. Dodjela novca iz EU fondova i isplate od zavoda za zapošljavanje nemaju nikakvu odlučnu ulogu u tome, osim što dokazuju da FINA ima tehničke mogućnosti za promjenu modela po kojem se provodi ovrha.
Izvjesno je da će pravo na dostojanstvo ovršenika koji su obrtnici ili obavljaju registriranu djelatnost, konačno biti afirmirano usklađenjem osnovnog zakona i provedbenih propisa, zaključuju podnositelji analize ovršnog zakonodavstva Ustavnom sudu.
* Tekst je nastao u suradnji s odvjetnicima Danijelom Pribanićem i Dorom Ljevar, te urednicom pravnih izdanja jednog pravnog portala Tihanom Čikeš