Iako je, prema prvim podacima Državnog zavoda za statistiku o vanjskotrgovinskoj razmjeni, prvi ovogodišnji kvartal u cjelini gledajući završio s neznatnim padom hrvatskog izvoza (0,4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine) te isto tako malim padom uvoza (1,6 posto), taj se rezultat može zahvaliti samo relativno pristojnom rastu u prva dva mjeseca ove godine. U ožujku su stvari krenule nizbrdo, a sad već sa sigurnošću možemo reći da će drugi ovogodišnji kvartal za izvoznike, ali i uvoznike, biti čista katastrofa.
Hrvatski je izvoz u ožujku ove godine iznosio 1,18 milijardi eura, što je u odnosu na isti mjesec prošle godine pad od 10,7 posto. U odnosu na lanjski ožujak još je dramatičnije smanjen uvoz, čak za 12,7 posto.
Premda se još u veljači hrvatska vanjskotrgovinska razmjena odvijala u odličnom smjeru, s podjednakim rastom izvoza i uvoza od 7,5 posto, iz podataka o strukturi trgovine već se moglo naslutiti da dolaze loša vremena.
Analitičari Hrvatske gospodarske komore uočili su da je rast vrijednosti izvoza najviše bio pod utjecajem izvoza brodova (čija je vrijednost u prva dva mjeseca ove godine iznosila 144 milijuna eura, odnosno 215 posto više nego u prva dva mjeseca prošle godine) te pod snažnim utjecajem i izvoza i uvoza sirove nafte i prirodnog plina (čija je vrijednost u izvozu u prva dva mjeseca porasla čak 744 posto, a u uvozu 81 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje).
No istodobno je osjetno smanjena vrijednost izvoza u više djelatnosti, ponajprije u farmaceutskoj industriji. Znatnije je smanjen i izvoz strojeva i uređaja, metala, motornih vozila, gotovih metalnih proizvoda te odjeće.
– Takav je pad pokazatelj usporavanja potražnje na izvoznim tržištima, koji se tek za veljaču može povezati s određenim utjecajem pandemije. Kretanje uvoza s druge strane nije upućivalo na usporavanje rasta domaće potražnje – prokomentirao je trendove u vanjskotrgovinskoj razmjeni u prva dva mjeseca Luka Burilović, predsjednik HGK.
Analitičari HGK napominju kako je u tom razdoblju znatno povećan uvoz farmaceutskih i prehrambenih proizvoda, motornih vozila, odjeće i većeg broja drugih proizvoda. Istodobno je znatnije bio smanjen uvoz računala i elektroničkih proizvoda, što je u skladu sa znatnim smanjenjem uvoza iz Kine i rezultat je ograničavanja trgovine s tom zemljom, prvom pogođenom širenjem koronavirusa.