Hrvatska
StoryEditor

Porezi na dobrotvorstvo: Hrvatski porezni okvir ne potiče doniranje više od dva posto prihoda iz prethodne godine

19. Prosinac 2021.
Dobre stare donacije Zakon o porezu na dobit smatra darovanjem i kao porezno priznat trošak priznaje isključivo darovanje u naravi ili novcu ostvareno u Hrvatskoj. Ono uz to ne smije biti veće od dva posto prihoda ostvarenog u prethodnoj godini. Drugim riječima, porezni okvir ne potiče doniranje više od tih dva posto

Mnogi poduzetnici u Hrvatskoj, kao i svugdje u svijetu, doniraju novac ili dio svoje materijalne imovine. Primjerice, u Lideru smo pisali o poduzetniku Iliji Tokiću, koji mnogo pomaže ljudima u Petrinji, ali i u drugim zemljama, primjerice, u Africi. Zato nas je zanimalo kako su donacije regulirane poreznim pravilima u usporedbi s rješenjima zemalja koje su često hvaljene zbog svojih gospodarskih uspjeha i privlačenja investicija.

Porezne stimulacije

image

Stjepan Lović

Iako porezne olakšice ne bi trebale biti primarni motiv za filantropsko djelovanje, one su ipak bitan okvir koji može djelovati stimulirajuće ili destimulirajuće, osobito kad su u pitanju trgovačka društva. To kaže Stjepan Lović, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Grubišić, Lović i Lalić, i dodaje da Zakon o porezu na dobit donacije naziva darovanjem te kao porezno priznat trošak priznaje isključivo darovanja u naravi ili novcu učinjena u Hrvatskoj. Odnosi se to, objašnjava, na 'kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe udrugama i drugim osobama koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima'. Ali naglašava da te donacije ne smiju biti veće od dva posto prihoda ostvarenog u prethodnoj godini. Iznimno, kaže, svota može biti i veća od toga ako je dana prema odlukama nadležnih ministarstava o provedbi financiranja posebnih programa i akcija. Zbog toga Lović smatra da 'naš porezni okvir ne stimulira doniranje više od tih dva posto, pa trgovačka društva tome prilagođavaju svoje djelovanje'. Vjeruje da bi porezna stimulacija bila višestruko korisna za društvo.

– Uz dobro odmjeren iznos stimulacije državni proračun ne bi bio na gubitku. Brojni primjeri dobre prakse mogu se naći u drugim zemljama EU. Primjerice, među zemljama EU u donacijama prednjači Nizozemska, koja svojim poduzetnicima omogućava poreznu olakšicu od 50 posto dobiti uz maksimalni iznos od sto tisuća eura. Dobar primjer porezne stimulacije je i Portugal, u kojem se donacije obračunavaju kao porezno priznat trošak u rasponu od 120 do 150 posto – nabraja Lović.

Zato smatra da treba povećati iznos porezno priznate donacije, inače neće biti ni znatnih donacija, pa pojam donacije ostaje uglavnom samo 'mrtvo slovo na papiru'. No pritom poduzetnici koji su u sustavu PDV-a moraju paziti da u tih dva posto ulazi i PDV, koji se mora obračunati na donacije u naravi, a iznimka je samo kod donacije hrane.

Pravila o PDV-u

Naime, prema Zakonu o PDV-u donacija u naravi smatra se oporezivom isporukom, a kako kažu u Poreznoj upravi (PU) nema naznaka da će se tu nešto mijenjati s obzirom na to da je Zakon usklađen s direktivama EU. Donacija pak dana u novcu ne podliježe plaćanju PDV-a zato što se plaćanje u novcu ne smatra isporukom dobara ili usluga.

Ipak, u PU-u ističu da postoje iznimke kod plaćanja PDV-a za poduzetnike koji su u sustavu PDV-a. Oni su oslobođeni plaćanja tog poreza na donacije za pomoć području pogođenom potresom za koje je proglašena katastrofa.

– Porezni obveznici koji primjenjuju navedeno oslobođenje imaju pravo odbiti pretporez za donirana dobra, odnosno obavljene usluge bez naknade ili protučinidbe. Oslobođenje se primjenjuje na sve donacije dobara i usluga obavljene od prosinca 2020. pa do kraja 2021. godine, a za navedene donacije porezni obveznici u svom knjigovodstvu osiguravaju potrebne podatke o obavljenim isporukama te vjerodostojnu dokumentaciju temeljenu na aktima mjerodavnog stožera ili drugu dostupnu dokumentaciju – ističu u Poreznoj upravi.

Kad je pak u pitanju porez na dohodak, u PU-u objašnjavaju da fizičke osobe imaju mogućnost uvećanja osobnog odbitka od dva posto primitaka za koje je u tekućoj godini podnesena godišnja porezna prijava. Riječ je o darovanjima danim u Hrvatskoj u naravi i u novcu doznačenim na žiroračun u kulturne, odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravstvene, humanitarne, športske i vjerske svrhe… No katastrofe koje su nas snaše lani nagnale su PU na promjenu nekih pravila.

– Tijekom 2021. sva dana darovanja izravno svim pravnim i fizičkim osobama na području proglašene katastrofe nakon potresa u Petrinji obveznici poreza na dobit mogu prijaviti kao porezno priznate rashode neovisno o visini ostvarenih prihoda u prethodnoj godini, a obveznici poreza na dohodak, koji obavljaju samostalne djelatnosti, mogu prijaviti porezno priznate izdatke neovisno o visini ostvarenih primitaka – objašnjavaju u PU-u.

Korporativni građani

U Hauski & Partneru kažu da postoje europske zemlje s većim, ali i manjim poreznim olakšicama za donacije. Ipak, neovisno o tome, kaže izvršna partnerica Darija Mateljak, velike kompanije, među kojima ima i onih u Hrvatskoj, sve više društvena ulaganja promatraju u širem kontekstu. I to iz više razloga: od, još uvijek dominantno, reputacijskih, do složenijih koji zadiru u svrhu poslovanja kompanije.

image

Darija Mateljak

– Takva donacijska strategija povezuje korporativno davanje s poslovanjem kompanije i smislenim razvojem odnosa sa zajednicama u kojima djeluju i dionicima na čije živote imaju utjecaja. Svaka bi kompanija trebala imati svoju strategiju korporativnog doniranja i osigurati transparentnost svojih donacija. Tek kad filantropiju povežemo s poslovnom svrhom i kad ona postane dio šire strategije društvene odgovornosti, pristup doniranju postaje važan dio naše poslovne strategije – ističe Mateljak.

Dodaje da su porezne olakšice 'dobrodošle za kompaniju, međutim, one koje u svojoj korporativnoj genetici imaju iskrenu želju da pridonesu društvenom razvoju ili rješavanju nekih društvenih problema manje se brinu o poreznim olakšicama, a više o tome da budu prihvaćeni korporativni građani u svojim zajednicama'.

U svakom slučaju, često se može čuti da bi se poreznom politikom dodatno stimuliralo doniranje, no kako vidimo, zasad na vidiku nisu promjene u tom smjeru, osim ako se eventualno dogodi, ne daj Bože, neka katastrofalna situacija. Bez obzira na to, politika doniranja, neovisno o poreznoj politici, danas, kako čujemo, postaje dio šire korporativne kulture, barem kad je riječ o velikim kompanijama. Ali i primjer s početka priče – poduzetnika Tokića – pokazuje da u tome sudjeluju sve više i srednje, pa i male kompanije.

14. svibanj 2022 18:16