Unatoč višegodišnjoj stagnaciji, zapuštenoj infrastrukturi i problemima lošeg upravljanja, prije svega poljskog strateškog partnera OT Logistic, koji je ušao u vlasničku strukturu Luke Rijeka d.d. 2015. godine, čini se da ipak za najstarijeg koncesionara u riječkoj luci, nastupa period oporavka poslovanja. Rast prometa započeo je u 2020., a daljnji lagani oporavak nastavio se i u 2021. godini, kada je ukupni promet na razini grupe u prva tri kvartala rastao za četiri posto i premašio četiri milijuna tona.
Ipak, situacija je i dalje zahtjevna, što se vidi upravo iz izvješća za prva tri kvartala prošle godine jer je u tom razdoblju ponovno uslijedio pad rasutih tereta, u odnosu na isto razdoblje 2020. i to sa 1,153 milijuna tona, na 1,11 milijuna, zbog poteškoća u otpremi željezne rude i ugljena uzrokovanih zatvaranjima pruge, problemima u HŽ Cargu i predugim čekanjima na hrvatsko-mađarskoj granici. No, unatoč tome, u prošloj je godini došlo do oporavka kontejnerskog prometa unutar grupe Luka Rijeka, odnosno u poduzeću Jadranska Vrata d.d. jer je u prvih devet mjeseci ostvareno 2,4 milijuna tona prometa, što je rast od osam posto u odnosu na isto razdoblje 2020. a to je u konačnici donijelo i rast ukupnog prometa.
Gubitak poslova i prihoda prekinut je sredinom 2019. dolaskom Duška Grabovca, kojeg su imenovali fondovi, prvo za člana Nadzornog odbora, a potom na mjesto predsjednika uprave.
Od tada su pokrenuti projekti obnove infrastrukture, u suradnji sa Lučkom upravom, uspješno su započeta dva projekta rekonstrukcije i nadgradnje infrastrukture u lučkim bazenima Rijeka i Bakar koji su sufinancirani iz Instrumenta za povezivanje Europe – CEF i to za posao rekonstrukcije željezničke infrastrukture na području luke Rijeka u vrijednosti 33,6 milijuna eura i rekonstrukciju željezničke infrastrukture na području bazena Bakar vrijedne šest milijuna eura. Nakon dugog niza godina Terminal za žitarice Silos radi punim kapacitetom, otvoren je novi terminal Kontejner depot na Škrljevu, porastao je promet generalnog terena na Terminalu Rijeka.
No, unatoč tome, uz ostvareni prihod Luke Rijeka d.d. od 184 milijuna kuna u 2020. poslovanje je od 2017. negativno što se izravno povezuje sa lošim upravljanjem Poljskog OT Logistica i kompliciranim vlasničkim odnosima. Inače, ta je poljska tvrtka bila najveći pojedinačni dioničar Luke Rijeka, ali je i sama zapala u probleme u poslovanju, te je prošle godine 17,51 posto dionica prenijela na poljski fond Rubicon Partners Ventures, pa sada OT Logistic drži 9,84 posto dionica. Država putem Centra za restrukturiranje i prodaju ima 25,02 posto dionica, a veće vlasničke udjele imaju i mirovinski fondovi, pa tako AZ obvezni mirovinski fond kategorije B ima 14,99 posto dionica, PBZ/Croatia osiguranje OMF kategorije B 7,60 posto, Erste Plavi OMF kategorije B 7,55 posto, osam posto drži poljski državni fond koji prati poljske investicije u inozemstvu, dok manje pojedinačne udjele imaju još neki obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi
- Poljaci, definitivno, za Luku Rijeka nisu sretna priča, dapače, loše su je vodili, a bivši predsjednik uprave Jędrzej M. Mierzewski zbog nezakonitosti u upravljanju morao je odstupiti. Poljski partneri kompromitirali su svoj odnos sa AZ fondom sa kojim su završili na arbitraži, narušene odnose imaju i sa Erste fondom i ostalim dioničarima – otvoren je Grabovac.
Poznavatelji nagađaju da postoji mogućnost da se sve radnje povezane sa lošim upravljanjem ne događaju slučajno, budući da je OT Logistic u vlasničkoj strukturi luke Gdinja, pa bi njihova računica mogla biti bacanje jednog konkurenta u stečaj, preuzimanje njegovih tereta, što se već u nekim slučajevima dogodilo, dok drugi nagađaju da se radi isključivo o potpunom neznanju.
No, Luka Rijeka d.d. ima sve preduvjete za uspješno poslovanje, ali, potrebno je dobro upravljati njenim terminalima i modernizirati ih, odnosno, nakon ulaganja u podnu infrastrukturu, nužna su dodatna ulaganja u dizalice i ostalu lučku opremu.
- Solidno smo poslovali u 2020., a taj trend je nastavljen i u 2021. To nam je otvorilo potencijal za daljnji razvoj. Realizirali smo sindicirani kredit u iznosu od 10,5 milijuna eura kako bi sufinancirali CEF projekate, budući da 20 posto treba uložiti iz vlastitog poslovanja. Uz velike napore, vratili smo povjerenje stalnih klijenata, te doveli nove klijente i nove terete, realizirali program zbrinjavanja 100-tinjak zaposlenika, a uz to investirat ćemo u kupnju dvije dizalice. Modernizacija je nužna jer zastarjela oprema, osim što ne osigurava adekvatan prekrcaj tereta, ima i ogromne troškove održavanja – napominje Grabovac naglašavajući da, unatoč svemu, današnju situaciju smatra relativno dobrom. Uloženo je dosta novca iz vlastitog poslovanja, a sa dodatnih 200-tinjak milijuna kuna, kroz dokapitalizaciju, sasvim bi se stabiliziralo i moderniziralo poslovanje i vratilo Luci nekadašnji sjaj, smatra predsjednik Uprave Luke Rijeka.
No, poljski partneri, na dokapitalizaciju ne žele pristati, jer bi im se time smanjio vlasnički udio, ali, bez nje, poznavatelji tvrde, Luka Rijeka nema nikakve šanse za opravak. A on nije nemoguć, jer cijeli posao ima itekakvog potencijala, budući da Luka Rijeka ima perspektivu za značajniji rast poslovanja, ali uz novog strateškog partnera koji bi isplatio Poljake, preuzeo upravljanje nad Lukom i na taj način riješio nagomilane probleme. A hoće li Poljaci od Luke Rijeka odustati, kada će se to dogoditi i može li ih itko motivirati da to učine, i za koju naknadu, za sada nije moguće odgovoriti.
Kompletnu reportažu iz Rijeke možete pročitati u novom digitalnom i tiskanom izdanju Lidera