Hrvatska
StoryEditor

[Poslovni putopis] Rockwool s kamenom vunom u Pićanu pobijedio prosvjede i neispunjena Sanaderova i Jakovčićeva obećanja

27. Siječanj 2022.
Aleks Fonović, Rockwoolfoto Lider Media

Stotinjak šlepera svaki dan iz Rockwool Adriatica odvozi tone i tone kamene vune. Ova tvornica tog izolacijskog materijala doslovno je promijenila sve u općini Pićan – od proračuna do krajolika. Kad su predstavnici danske kompanije prvi put došli u Istru zatekli su tek golu ledinu, ispod Učke, 'usred ničega', gdje su nekad bili rudnici ugljena i zatvorena tvornica keramičkih pločica. Tu se, na 'izvoru Raše', dva potoka spajaju u rječicu, koja se 23 kilometra  jugoistočno u Raškom zaljevu ulijeva u more. Rockwool je kupio 50-ak hektara zemljišta, a na 12-ak hektara nikla je tvornica, jedna od najvećih greenfield investicija u Hrvatskoj u koju je uloženo više od 140 milijuna eura.

Pićan je bio poprište dugotrajne ekološke akcije lokalnih udruga, koje su od 2008. do 2012.  prosvjedovale protiv nove tvornice. Naravno, ne postoji besprijekorno čista industrija. No, nakon višegodišnjih napora i pregovora, koje je s Rockwoolove strane vodila uporna Anđelka Toto Ormuž, nakon kontinuiranih poboljšanja proizvodnog procesa i ugradnjom najsuvremenijih pročišćivača postignut je dogovor s lokalnom zajednicom.

Prosvjedi su prestali na obostrano zadovoljstvo: tvornica nesmetano radi, prošle je godine isplatila općini 2,9 milijuna kuna komunalne naknade, a za ovu im je godinu najavljeno poskupljenje od 30 posto, na oko 3,9 milijuna kuna, što je 30 posto planiranih prihoda općinskog proračuna.

U Rockwoolu naglašavaju da i osim toga ulažu u lokalnu zajednicu. Među ostalim sudjelovali su u obnovi vrtića i povećanju kapaciteta, koji su bili nedovoljni budući da je u općini sve više djece zbog mladih koji se doseljavaju, ili tu ostaju zbog dobrih uvjeta života.

- Rockwool nije samo generator gospodarskog rasta, nego i magnet za mlade – reći će direktor tvornice Aleks Fonović. 

Tvornica zapošljava 174 ljudi u pogonu, ali ima outsorcane prateće djelatnosti, pa i transport i proizvodnju briketa u obližnjoj tvornici. Tako od Rockwoola, koji ima oko 550 milijuna kuna prihoda, živi više od 450 ljudi. Usporedbe radi, sve ostale tvrtke registrirane u općini zapošljavaju oko 400 ljudi i imaju prihode od oko 465 milijuna kuna. 

– Nema zdravog gospodarstva bez proizvodnje, industrija je pokretač gospodarske aktivnosti. Ne možemo se oslanjati samo na turizam, mnogi su posljednjih 15 godina, sve do korone živjeli u turističkoj iluziji. Nismo tako osjetljiva grana kao turizam, dok je turizam padao, mi smo rasli. Izvozno smo orijentirani i naša se kamena vuna izvozila i za vrijeme najstriktnijeg lockdowna  – priča Fonović i otvara dušu:

- Svakom turistu koji malo čeka u koloni na granici država osigura flašu vode, a naši vozači šlepera u isto vrijeme duže su čekali na granici i bez medijske pažnje i bez poklonjenih boca vode.

Saznajemo da sirovinu, kamen, rockwoolovci u Pićan dovoze iz kamenoloma Radlovca kraj Orahovice. Naivno pitamo zašto je onda pogon u Istri, a ne u Slavoniji. Odgovor je jednostavan:

Težina jednoga šlepera kamena približno je jednaka težini tri kamiona kamene vune. A kako je glavno izvozno tržište Italija, onda je sve jasno. Nakon što kamen istale na temperaturi većoj od 2000 stupnjeva, kamenu vunu čak i komprimiraju na 30 posto originalnog volumena i tako povećavaju količinu koja stane u jedan šleper. Fonović pojašnjava da dnevno u tvornicu uđe i izađe oko 100  šlepera. Rockwool je jedan od najvećih hrvatskih izvoznika u Italiju i prošle su godine bili među tri najveća, a Zlatni ključ dobili su kao najveći izvoznik u Rumunjsku. A kako se više od 90 posto proizvodnje izvozi u 16 država, a ponajviše u Italiju, izbor ove lokacije je logičan.

Rockwool je imao tvornicu na Sardiniji, ali zbog poskupljenja energije i pozicije proizvodnja na otoku postala je preskupa. Tražila se lokacija za rastuće tržište. Tada su i hrvatska nacionalna i lokalna vlast na čelu s tadašnjim premijerom Ivom Sanaderom i istarskim županom Ivanom Jakovčićem lobirali za ovu lokaciju, kojoj je prednost blizina ključnog, talijanskog tržišta, država bivše Jugoslavije, te Austrije, Bugarske i Rumunjske, a potencijal je tržišta sve do Turske.

Hrvatski političari tada nisu obećali prosvjede, nego pogodnosti.

Rockwool je, naime, pri dolasku bio zainteresiran za izgradnju 400 metara pruge do postojeće pruge prema luci Bršica koja posluje u sklopu Luke Rijeka. Tamo je sad prvenstveno stočna i drvna luka: Pretovaruje se stoka iz Mađarske za Pakistan, Libanon, Izrael… i izvoze trupci u Italiju i Španjolsku (koji se onda vraćaju kao uvozni namještaj). Kad bi se obnovio željeznički krak prema luci, kojim je vlak zadnji put prošao prije 20 godina i u Bršici omogućio prihvat kontejnera, osim koristi za Rockwool i zajednicu, to bi pridonijelo ambicioznim ciljevima dekarbonizacije:

-  Jedan vlak može zamijeniti 50 šlepera, i mogao bi skratiti i pojeftiniti prijevoz kamena do tvornice i kamene vune do odredišta od Trsta do Barija i Brindisija – objašnjavali su u Rockwoolu i dobili obećanja.  Neće biti problem ni sagraditi četiri kilometra ceste Ivšišće - Kloštar, kojom bi šleperima bio skraćen put za osam kilometara do tvornice i ne bi prolazili kao sada kroz naseljena mjesta…

Danas u politici nema više ni Sanadera ni Jakovčića. Istarska županija zato je krajem prošle godine pisala Andreju Plenkoviću i njegovim ministrima o 'Istarskoj lambdi', odnosno o revitalizaciji željezničke mreže u Istri, gdje je i 'Rockwoolova' dionica. No, pruge još nema na vidiku, kao ni kontejnerske luke ni ceste. Ostala su samo obećanja. Srećom, ostala je i proizvodnja, koja se – naglašavaju u Rockwoolu - nikad nije zaustavila zbog ekoloških razloga. A što se biznisa tiče, ni to, unatoč svemu, ne ide loše, naprotiv!

Kompletnu reportažu o istarskoj poslovnoj sceni možete pročitati u novom Lideru – u digitalnom ili tiskanom izdanju.

Sutra: Bivša Jugoslavija ostala bez radnika, odakle je porečka Plima počela uvoziti građevinare?

20. svibanj 2022 11:11