Hrvatska
StoryEditor

[Poslovni putopis] Velika riječka očekivanja od novih stranih ulagača

02. Veljača 2022.
Poslovna scena: Rijeka. Goran Litvan, Ratko Mavar i Aleksandra Brzić
pišu: Aleksandra Brzić i Goran Litvan

Nakon negativnog iskustva s poljskim OT Logisticsom u Luci Rijeka, novi bi investitori mogli oživjeti luku i riječki prometni pravac. Očekuje se da Maersk preusmjeri prekrcaj svojih kontejnera iz Kopra u i tako udvostruči riječki lučki promet, Lürssen je preuzeo najvećeg opatijskog hotelijera, a sad ulazi u nautički turizam, i najavljuje ulazak u brodogradnju, a '3. maj' očekuje nastavak kooperacije s australskim MKM Yachtsom na gradnji serije  luksuznih polarnih kruzera  

Poslovna Rijeka izgleda stisnuta na uskom prostoru između mora i strmog zaleđa. Vožnja od jedne do druge destinacije podsjeća na penjanje autom do Sljemena. Ipak, ključne se stvari događaju na obali, u brodogradilištima i luci. U Rijeci se zna – kad zakašlja luka, prehlađena je cijela Rijeka. A Luka Rijeka kašljala je svih ovih godina otkako je otkako je najveći poljski lučki operator OT Logistic  preuzeo 27,35 posto vlasništva i postao najveći dioničar. Dokapitalizacija je ključna, ali Poljaci na to zasad ne pristaju pa je budućnost Luke neizvjesna, o čemu ćemo više pisati u sutrašnjem nastavku.

Izvjesnija je zato budućnost zapadnog dijela riječke obale. S nestrpljenjem se očekuje operativno stavljanje u funkciju budućega kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali, nazvanoga Zagreb Deep Sea kontejnerski terminal, za koji je koncesiju na pedeset godina, procijenjene vrijednosti od 20,5 milijardi kuna, dobila tvrtka Rijeka Gateway, koju su zajednički osnovali konzorcij u sastavu A. P. Moller-Maersk grupe, i Enna Logic, željeznički operator u sastavu Enna grupe.

I marina u središnjem dijelu luke zvanom Porto Baroš promijenit će dosadašnju sliku Rijeke koja će, osim što je lučki grad orijentiran prije svega na teretni promet, dobiti i nautičku luku u koju će moći uplovljavati najveće svjetske megajahte. Tvrtka ACI Gitone, koju su zajedno osnovali ACI i njemačka graditeljica luksuznih jahti Lürssen grupa, dobila je tridesetogodišnju koncesiju čija se vrijednost procjenjuje na 22,2 milijuna kuna.

Dakle, Rijeka i okolica žive u očekivanju novih stranih ulagača koji će, bude li sve išlo prema planu, promijeniti sliku grada i napuniti proračun. Nakon negativnog iskustva s Poljacima u Luci Rijeka, sad su tu Maersk (od kojeg se očekuje da ćepreusmjeriti prekrcaj svojih kontejnera iz Kopra u Rijeku i tako udvostručiti promet) i Lürssen, (koji je preuzeo najvećeg opatijskog hotelijera, a sad ulazi u nautički turizam, i najavljuje ulazak u brodogradnju), te MKM Yachts (kooperacija s '3. majem'). 

Inače, na aktualnoj listi najvećih riječkih kompanija (prihodi u 2020.) vodeće su Plodine i Erste&Steiermarkische bank, koje zapošljavaju više od 3000 ljudi, i u vrhu su u svojim branšama: Plodine samozatajnog Mile Ćurkovića četvrti su trgovac u Hrvatskoj; više prihoda ostvaruju samo Konzum, Lidl i Spar, a ispred Erste banke su tek Zagrebačka banka i PBZ. No, i trgovine i bankarske poslovnice rasute su po cijeloj Hrvatskoj, pa u matičnome gradu obje kompanije ostvaruju samo dio prihoda. Utoliko je značajnija treća pozicija najjače riječke industrije, JGL-a.

Na pitanje kako je zadovoljan poslovanjem u prošloj godini, Mislav Vučić, glavni izvršni direktor JGL-a za Lider je rekao da iako je prva polovica 2021. godine bila teža nego su očekivali, prvenstveno zbog potpunog izostanka sezone gripe i prehlade, zadovoljni su pozitivnim trendom poslovanja.

- Prošle smo godine uspjeli učvrstiti tržišne pozicije i stvoriti preduvjete za nove poslovne iskorake. U 2022. godini očekujemo dvoznamenkastu stopu rasta, s obzirom da je primjetan oporavak na gotovo svim našim tržištima. U procesu smo registriranja proizvoda u Kini, razmatramo hibridne načine ulaska na tržište SAD-a te nastavljamo s investiranjem u područja istraživanja i razvoja, ali i u digitalizaciju, posebice u okviru nove investicije Integra 2020. u vrijednosti od 373 milijuna kuna – istaknuo je Vučić.

JGL ne ostvaruje milijardu kuna svojih prihoda u Rijeci, ali sa 75-postotnim udjelom izvoza i gotovo tisuću zaposlenih ostavlja gradu i državi veliku dodanu vrijednost.

Ipak, ključna kompanija u lokalnom je kontekstu Jadrolinija. Državna tvrtka ušla je u Nacionalni plan oporavka i otpornosti s nabavom/gradnjom triju putničkih brodova i triju katamarana  na električno-solarni pogon. Dobije li posao gradnje tih brodova domaća industrija, tih 307,7 milijuna kuna bit će odlično uložen novac. U suprotnome će to biti samo još jedan državni šoping (već su predviđene hibridne brodske linije koje održava Jadrolinija) koji će, doduše, ići u ekološkom smjeru, ali neće imati koristi veće od jednokratne potrošnje.

I, dok je Jadrolinija smještena u svojoj staroj zgradi na elitnoj lokaciji na samoj Rivi, poslovnih prostora u gradu nikad dosta. Jedan od vodećih distributera, Logista svoj tijesni i privremeni poslovni prostor ima zapadnije, iza Petrolejske luke, nadomak stare rafinerije. Samo za dekontaminaciju tog Ininog zemljišta trebalo bi uložiti 13 milijuna eura. S druge strane, gradska uprava, umjesto da penalizira nekorištenje takvog prostora, smanjila je Ini komunalnu naknadu. Tako 13 hektara zjapi prazno, a u gradu koji se žali na nedostatak prostora za razvoj i širenje neiskorištene su i zone uz Rječinu, u Vodovodnoj i Ružićevoj ulici.  Poduzetnici s kojima smo razgovarali tvrde da je nedostatak smislenog urbanističkog plana  glavni razlog 'odljeva' biznisa iz Rijeke, prvenstveno u poslovnu zonu Kukuljanovo, na području susjednog Bakra, ali i u poslovne zone drugih okolnih gradića i općina.

Kompletnu reportažu iz Rijeke možete pročitati u novom digitalnom i tiskanom izdanju Lidera.

Sutra:   Luka Rijeka traži novog strateškog partnera umjesto poljskih suvlasnika

25. studeni 2024 07:01