Kompanije, prema iskustvu ‘headhuntera‘, trenutačno radije unajmljuju zaposlenike preko agencija koje se time bave nego da zapošljavaju i razvijaju interne talente. Izlika većine je zabrana zapošljavanja, ali ovako im svježa radna snaga ne ide u trošak rada, pa će i im i cijeli poslovni rezultat izgledati bolje
Mnogi od nas čekaju dan kada se više neće upotrebljavati izraz 'novo normalno' i kada će se svijet vratiti u svoje staro stanje. Velike promjene koje su nas pogodile zbog pandemije ušle su u sve pore privatnog i poslovnog života i natjerale svijet da se prilagodi novim obrascima ponašanja, a poslodavce da se okrenu novim obrascima zapošljavanja i rada. Jedna od velikih promjena u procesu zapošljavanja je i činjenica da su se gotovo svi selekcijski procesi digitalizirali, što se najviše očitava u tome da danas gotovo svi poslodavci prvi, a nerijetko i drugi krug razgovora s potencijalnim kandidatima obavljaju online.
Mirjana Samardžić Novoselec, članica Uprave u konzultantskoj tvrtki Apsolon, kaže da su zbog nastale situacije morali naučiti stvarati dojam i procjenjivati kandidata na temelju videopoziva, koji neizbježno umanjuje količinu informacija koju se može dobiti od kandidata te je stoga dojam o kandidatu mnoge teže formirati.
– Razgovori uživo sada se dogovaraju samo s onima koji nas uspiju osvojiti putem digitalnog sučelja. Jedna od dobrih strana ovog pristupa je ušteda vremena, kako za kandidate, koji ne moraju fizički dolaziti kod nas, tako i za nas. Do sada nismo imali pogrešaka u selekciji koje bi upućivale na to da formiranje prvog dojma na temelju videopoziva nije najbolje rješenje, tako da ćemo to nastaviti i u budućnosti, barem u prvim koracima selekcijskog procesa – ističe Samardžić Novoselec.
Tristo novih ljudi
Čini se da će online selekcijski postupci postati standard i nakon što se pandemija ugasi, a koliko je to bolja metoda vjerojatno će pokazati vrijeme. Mlađim generacijama koje žive online to sigurno neće biti problem, a stariji kandidati koji konkuriraju za poslove ipak bi prije izabrali razgovor za posao uživo, od prvoga selekcijskog postupka pa do onog zadnjeg. No, vrijeme to trenutačno ne dopušta, što nam potvrđuju i iz Rimac Automobila, koji su u prošloj godini zaposlili nevjerojatnih 300 radnika.
– Ideja nam je bila da putem Microsoft Teamsa odradimo dva do tri intervjua s potencijalnim kandidatima uz pooštren selekcijski postupak kako bismo dobili pravi dojam o kandidatu – kaže Martina Verović, direktorica ljudskih resursa u tvrtki Rimac Automobili, pa dodaje da su za neka zaposlenja koja nisu bila nužna u tom trenutku prolongirali sve do mogućnosti susreta s potencijalnim kandidatom.
Povratak ljudske razine
No, nisu sve tvrtke u Hrvatskoj digitalizirane i spremne za digitalno zapošljavanje, što dokazuje i Apsolonova studija 'Hrvatski digitalni ideks', koja pokazuje da je stupanj digitalizacije hrvatskih tvrtki relativno nizak.
– Primjer niskog stupnja digitalizacije je i činjenica da su mnoge tvrtke bile primorane prebaciti se na remote work, a za to nisu bile spremne, no nadamo se da će ih ova situacija osvijestiti te da će prepoznati važnost digitalne transformacije i početi planirati unapređenja u tom području – napominje Samardžić Novoselec.
Usprkos svim čarima digitalizacije, rada na daljinu i raznih videoaplikacija koje su olakšale onim digitalnim tvrtkama prilagodbu na novo normalno, nedostatak fizičke interakcije među kolegama zasigurno ostavlja dublji trag na organizacije.
– Ono što bismo voljeli vratiti na staro jest druženje uživo te zajednički rad na projektima s istog mjesta jer time naša timska povezanost i dobra atmosfera dolaze do punog izražaja te sve što radimo postaje ugodnije i poticajnije. Remote work i digitalizacija pokazali su da možemo ostvariti vrhunske rezultate i pružiti vrhunsku uslugu našim klijentima neovisno o situaciji koja nas okružuje, ali s ljudske strane osjećamo da možemo više i bolje kad smo svi zajedno – smatra Samardžić Novoselec.
Pronalazak talenata
Pojavljivanje na kameri putem Zooma ili Teamsa zadnji je korak ili dva prije zaposlenja, ali kako poslodavci u vrijeme pandemije pronalaze svoje kadrove? Globalni analitičari vjeruju da će poslodavci u 2021. radije kupovati i unajmljivati, negoli razvijati talente među svojim postojećim zaposlenicima.
Mirjana Pajas, direktorica tvrtke Profil Grupa, koja je specijalizirana za ljudske resurse i head hunting, kaže da se globalni trendovi nikad nisu reflektirali na tržište rada u Hrvatskoj te da domaće tržište ima svoje posebnosti.
– U Hrvatskoj je situacija takva da s obzirom na globalnu krizu i depresiju radnih mjesta, poslodavci jedva financijski podnose zaposlenike te ih sve više otpuštaju – objašnjava Pajas.
Čast iznimkama kao što su Rimac Automobil, ali oni su ipak neka druga dimenzija za velik broj tvrtki na domaćem tržištu.
– Mi kao headhunterska kompanija vrlo teško pronalazimo klijente koji zapravo traže radnu snagu, kompanije radije uzimaju nove radnike u leasing, tj. unajmljuju ih preko agencija koje se time bave. Izlika je da je zabrana zapošljavanja te ih na taj način ne gledaju i ne predstavljaju kao svoje zaposlenike, ne idu im u trošak rada nego u leasing te tako cijeli poslovni rezultat izgleda bolje – objašnjava Pajas i dodaje da boljka nije u tome unajmljuje li se radnik ili zapošljava ili pak trenira interni talent, nego u tome da su nameti, doprinosi, porezi te kompletan trošak rada preopterećeni prevelikim davanjima državi i tvrtke to jednostavno ne mogu podnijeti – govori Pajas.
Nevažne cijene
Na tom tragu je i Lana Ljubas, HR business specialist agencije Naton HR, koja kaže da je klasični način unajmljivanja radnika od agencija u ovoj situaciji poslodavcima sigurno jednostavniji jer tako nemaju interno zaposlene radnike. Dodaje da se radna mjesta za proizvodnju i građevinu trenutačno najčešće zastupljena kada se priča o unajmljivanju radnika.
Neizvjesna budućnost mnoge je tvrtke odvratila od mogućih novih zaposlenja jer je rizik jednostavno prevelik, pa je kratkoročno unajmljivanje radnika ili usluga nešto što se nametnulo samo po sebi. To potvrđuje i Slobodan Jović, CEO i osnivač tvrtke Selekcija, koji kaže da se sada dobar dio manjih tvrtki i poslodavaca koji do sada nisu znali što je profesionalna selekcija ili head hunting odlučuje upravo na takav način pronalaska kadrova te da čak ne reagiraju na cijene takvih usluga kao prije pandemije.
U Apsolonu kažu da se za pronalazak kandidata koriste klasičnim kanalima poput objave oglasa na portalima i društvenim mrežama, a nerijetko i samostalno pronalaze potencijalne kandidate.
– Primamo velik broj prijava preko naše stranice Karijera na webu, gdje nam se kandidati aktivno javljaju iskazujući interes za radom u Apsolonu. Uza sve to, neke od najboljih kandidata te danas neizostavnih kolega u uspješnosti Apsolonova poslovanja predstavili su nam naši zaposlenici putem našeg programa preporuka. Veliki doprinos našem poolu kandidata pruža i višegodišnja suradnja s visokim učilištima te studentskim udrugama, s kojima surađujemo na programima stručnih praksi i ostalim aktivnostima – objašnjava Samardžić Novoselec.
Profiliranje kadra
U Rimcu s javljanjem kandidata nemaju velikih problema jer su iznimno jak brend, ali imaju s pronalaskom odgovarajućega kadra, poput inženjera, kojih je, posebno na domaćem tržištu jako malo. Iz tvrtke kažu da putem njihove web-stranice na kojoj su objavljeni oglasi za posao pristiže veliki broj prijava, a koriste se i uslugama headhunting agencija, kad hitno trebaju popuniti neko mjesto ili ako traže specifična znanja od kandidata.
– Ljudi su i inače zainteresirani za rad u našoj tvrtki, ali mnogim strancima koji pokažu interes problem pravi preseljenje u Hrvatsku. Posebno tu mislim na seniore koji bi se trebali preseliti s cijelim obiteljima, a ako su tu i djeca, nastaju problemi. Strane škole i vrtići u Hrvatskoj su skupi, pa mnogi od njih traže veće plaće, što onda nama predstavlja problem – objašnjava Verović.
Uz klasične načine potrage za zaposlenicima, u Rimcu se koriste i nekonvencionalnim, putem natječaja na društvenim mrežama ili raznih challengea, tj. izazova na svjetskoj razini. Na takvim zadacima javi se mnoštvo raznih ljudi iz cijelog svijeta, a ako riješe zadatke koji su pred njih postavljeni dobivaju mogućnost zaposlenja u Rimac Automobilima.
– Zgodnu stvar radimo i sa studentima FSB-a koji rade na Formuli student – kaže Verović pa dodaje da studentima daju i alate i znanje te održavaju im razne radionice. Tako se profilira odličan kadar željan nastavka rada u industriji.