Ono što smo priželjkivali i smatrali da je apsolutno nužno želimo li napredovati, ali unatoč tome nije se dovoljno događalo, dogodilo se, a kako drugačije nego – prisilno. Naveliko spominjanu, ali premalo korištenu sveopću digitalizaciju donijela nam je mrska korona. Zatvorila nas je u kuće, dokinula društveni život, prouzročila strah i paniku koji su rezultirali protuepidemijskim mjerama koje uništavaju gospodarstvo, ali u jednome je napravila pozitivan kvantni skok – sve se može digitalnim kanalima!
Znali su to mnogi i prije, ali sada su morali osvijestiti svi. Ključno je da se, kad pandemija prođe (jednom, valjda, hoće), ne vratimo na staro i da se sve što se može raditi online i nastavi tako. Posebno je to važno za javni sektor, koji se digitalizaciji i najviše opirao tvrdeći da se sve što se sad ipak radi u dva klika – jednostavno ne može.
Međutim, nije digitalizacija svega, od javne uprave, bilo koje industrije do malog OPG-a, jedino pozitivno što nam je donijela korona. U Liderovoj temi broja pobrojali smo sedam pozitivnih promjena koje nam je donijela korona:
- kvantni skok u digitalizaciji privatnog i javnog sektora
- rast online trgovine i dostava svega na kućni prag
- općeprihvaćen rad na daljinu i fleksibilno radno vrijeme
- fokus na lokalne proizvođače i pojačan otkup od OPG-ova
- beskontaktno plaćanje postaje standard
- iskorištavanje prednosti telemedicine
- virtualizaciju događaja i sastanaka
Među pozitivnostima koje je donijela koronakriza stručnjak za transformaciju poslovanja Vedran Antoljak posebno ističe tri. Za početak, nakon toliko godina pisanja o važnosti digitalne transformacije poslovanja, tvrtke (napokon!) prihvaćaju rad na daljinu kao produktivan i održiv način upravljanja radnom snagom i obavljanja poslovnih zadataka. Mnogi zaposlenici, posebno mlađi, zahtijevali su priliku da rade od kuće ili da budu pokretniji.
– Samo nekoliko poslodavaca i menadžera poduprlo je rad od kuće i prije krize, ali mnogo njih odupiralo se promjenama, kao i postojeći Zakon o radu koji još nije prepoznao da se nalazimo u 21. stoljeću i da su freelancing i slični oblici zapošljavanja u snažnom usponu svugdje na svijetu, pa tako i u Hrvatskoj. Izgledno je da će rad na daljinu i drugi slični oblici obavljanja radnih zadataka biti posve normalni. Tehnologija se dokazala u krizi, zaposlenici su odgovorni i kad rade od kuće te se sav posao obavi na vrijeme. Također je očito da će to potaknuti i poduzetnike i menadžere na provedbu svih drugih dijelova digitalne transformacije poslovanja, što će osnažiti postojeće tradicionalno poslovanje i poboljšati agilnost tvrtke u pripremi i borbi s budućim krizama. I poslodavac i radnik uvidjet će da im se način života zbog toga trajno promijenio nabolje. Dakle, hvala koronavirusu što nam je napokon pomogao da to shvatimo! – kaže Antoljak.
Druga važna lekcija koju nas je koronavirus naučio, prema njegovu mišljenju, jest to da se više ne možemo potpuno osloniti samo na jednog dobavljača sirovine (inozemnog ili domaćeg), nego da moramo imati osigurane rezerve, potrebne za tvrtkine proizvode. Treća je pozitivna stvar koja će proizaći iz krize zbog koronavirusa dodatna pozornost poduzetnika i menadžera na to da je 'gotovina kralj', a dobra vremena nikad ne traju vječno, i da je iznimno važno za održivost poslovanja akumulirati obvezne rezerve u gotovom novcu.
– Kad imate novac u banci, poduzetnici i menadžeri donose pametnije odluke i bolje ulažu jer mogu pregovarati iz jače financijske pozicije – ističe Antoljak.
Najveći skok dogodio se u digitalizaciji javnih servisa, koji do jučer nisu mogli bez fizičkog obilaženja šaltera i pečata, a sada se sve može obaviti online. To je i najveća pozitivna stvar koju je korona donijela građanima i poduzetnicima koje je birokracija gušila svojim nepotrebnim zahtjevima. Postoji bojazan da se nakon završetka pandemije sve vrati na staro i da će ukidanjem epidemioloških mjera opet sve trebati dostavljati u fizičkom obliku. Poduzetnici se nadaju da Finina obavijest da je dostava dokumentacije za njezine usluge internetskim servisom omogućena samo privremeno nije najava upravo takve regresije. U biznisu će taj skok u digitalizaciji vjerojatno ostati mnogo dublje ukorijenjen.
Suosnivač Gideon Brothersa Milan Račić smatra da nam je ovo dvomjesečno iskustvo karantene, bolesti i smrti donijelo to da smo ponovno usmjerili kolektivnu pozornost na više i važnije ciljeve kao što su obitelj, dom i istinski prijatelji umjesto da lovimo materijalne stvari koje nam nisu nužne. Osim toga, pokazalo nam je da možemo živjeti bez pečata i papirologije.
– Zašto bismo se vratili gubljenju dragocjenog vremena na beskorisnu birokraciju? Zašto bismo tratili vrijeme talentiranih državnih službenika beskorisnim zadacima kad bi mogli raditi mnogo korisnije poslove? Hrvati su notorno 'otporni' na prilagodbu, ali kad nam voda dođe do grla, prilagodimo se prilično brzo na novi način rada i života. To smo pokazali u Domovinskom ratu, a potvrdili u ovoj krizi. Zašto stati na tome? Zašto ne bismo kapitalizirali taj prasak aktivnosti i napravili neke nužne i pozitivne promjene u društvu? – kaže Račić, dodajući da nam je koronakriza, bez ikakve sumnje, pokazala da je hrvatsko gospodarstvo previše izloženo turizmu i da nas nitko izvana neće spasiti, bila to Europska unija ili Svjetska zdravstvena organizacija, i da smo sami odgovorni za svoju budućnost.
– Ovo je događaj koji se dogodi jedanput u stoljeću i koji bismo mogli iskoristiti da povučemo crtu u pijesku – početak nove Hrvatske. To je iskustvo o kojem bismo mogli pričati unucima: da nas je zatekla kriza, ali da smo je iskoristili da katapultiramo Hrvatsku naprijed. Trebali bismo izaći iz ovog iskustva s jačim obiteljima, zajednicama, tvrtkama i industrijama. To se neće dogoditi preko noći, ali to će se dogoditi ako mudro iskoristimo ovu priliku – ističe Račić.