U novom broju Lidera objavljen je veliki intervju s uglednim zagrebačkim neuropsihijatrom prof. dr. sc. Slavkom Sakomanom s obzirom na to da se naša zemlja popela na europsku listu slavnih po neslavnom ponašanju, konzumaciji droga. Naime, nedavno je objavljena studija Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) temeljena na analizi otpadnih voda u 82 europska grada koja je pokazala da je Zagreb odmah nakon Amsterdama predvodnik Europske unije po konzumiranju marihuane radnim danima i vikendom, prvak po konzumaciji amfetamina radnim danom, a lani je porasla i potrošnja kokaina.
Budući da bi bilo vrlo naivno smatrati da među korisnicima tih 'sadržaja' nisu članovi poslovne zajednice, potražili smo kod najvećeg hrvatskog autoriteta za liječenje ovisnosti odgovore kako preuzeti odgovornost i kakvu ulogu korporacije mogu odigrati u borbi protiv 'ovisničke epidemije' koja se odvija u sjeni Covid drame.
Uz ostale razloge koje objašnjava u intervjuu za Lider, Sakoman tvrdi kako je porast potrošnje droga te stvaranja ostalih ovisnosti između ostalog i posljedica zakazivanja škola, lokalnih zajednica i radnog okruženja, ali i krugova političke moći u provođenju preventivnih mjera.
- Odgoj djece je nefunkcionalan, sustav vrijednosti u društvu poremećen. Najveći utjecaj na kvalitetu života, ali i odgovornost za kreiranje društvene zbilje imaju ljudi na pozicijama političke moći, u čijim glavama dominira težnja moći, slavi, novcu, povezano u njihovim glavama s psihologijom brze, egocentrične, hedonističke nagrade. Unatoč katastrofalnoj demografskoj slici, njima briga za ljudske resurse, osobito djecu i mlade nije politički prioritet. Ne funkcioniraju zaštitni društveni mehanizmi kojim bi se malodobnim osobama bitno smanjila dostupnost droga, kocke, alkohola, duhanskih proizvoda i zabava u noćnim klubovima - kaže Sakoman dodajući da se samo u 2019., na onoj zadnjoj, 'uličnoj' transakciji, prodajom droga u kriminalne mreže odlilo preko osam milijardi kuna.
Rastom profita te crne ekonomije, napomenuo je, silno su se povećali koruptivni kapaciteti organiziranog kriminala kojim kupuju firme, nekretnine, skupe automobile, pozicije…
Donosimo nekoliko pitanja i odgovora o problematici ovisnosti kojom će se odjeli ljudskih resursa, šefovi i kolege nažalost sve više baviti.
Koliko je problem ovisnosti raširen među uspješnim poslovnim ljudima?
- Teško je iznositi podatke o raširenosti (zlo)uporabe jer nema istraživanja, ali trend rasta potrošnje potvrđen preciznim istraživanjima koncentracije metabolita konzumiranih droga u otpadnim vodama ukazuje da raste pojavnost potrošača, od onih tinejdžerske dobi do uspješnih poslovnih ljudi.
U svijetu biznisa i prestiža, kokain ili kombinacija alkohola i kokaina izbija na prvo mjesto. Kada količina novca koji posjeduju više ne pridonosi osjećaju sreće, kad-tad naći će se na poslovnoj večeri ili će otići na neko 'dobro' mjesto zabaviti se, popit će alkohol i netko će im ponuditi crtu 'bijelog'. Što su pod jačim utjecajem alkohola, veći je rizik da će tu crtu pošmrkati. I dopast će im se to stanje euforije, energije, pozitivnih misli. I mozak to neće zaboraviti. I nešto će ih vući da to iskustvo ponovo i netko će ih nazvati da se opet pridruže 'turaži'. Tako im ubrzo najvažniji cilj postaje ponovo dočekati vikend i nadrogirati se.
S vremenom, sve je manje strpljenja čekati subotu. Povuče se linija i u tjednu. Pad raspoloženja, mučan osjećaj praznine, kada se ujutro probude nakon 'turaže', neke tjera i da prije posla povuku po koju liniju. Doskora, neki rade da bi se drogirali (nagrađivali kokainom) i drogiraju se da bi mogli raditi. Posao sve lošije obavljaju, mijenjaju svoj karakter, slabije funkcioniraju i mare za obitelj, djecu, sve više troše a manje zarađuju... I, ako se ništa ne poduzme, prijeti raspad sistema, propast. Oni s manje novca, trošit će šesterostruko jeftiniji speed (amfetamin). No dosta je i onih koji će, osobito ako su to navikli u tinejdžerskim godinama, poduvati i po koji joint ili progutati ecstasy. Konzumacija opijatskih droga, prije svega heroina u dinamičnoj poslovnoj zajednici prava je rijetkost. Heroin preferiraju oni koji žele ugodno drijemati, biti što dalje od realiteta, od života bez perspektive, ispunjenog frustracijama i stresom.
Kakve korporativne politike bi mogle uspješno adresirati problem ovisnosti?
- Zdravi (mentalno i fizički), motivirani, kreativni, stručni i marljivi uposlenici koji s razlogom vole svoje poduzeće, najvažniji su resurs poslodavca. Radno mjesto za uposlenike, kao i razred u školi za djecu, radi dobrih međuljudskih odnosa, ugodne klime, poštovanja i pravednog vrednovanja, može za pojedinca biti mjesto koje pridonosi životnom zadovoljstvu, radosti, smislu postojanja, a time i dobrom mentalnom zdravlju koje isključuje potrebu 'samoliječenja' uzimanjem psihoaktivnih, adiktivnih sredstava. Usto, trebalo bi provoditi i sve mjere opisane u Zakonu o zaštiti na radu koje se odnose na ova pitanja.
Kako si zaposlenici mogu sami pomoći da budu otporniji na psihološki zahtjevne uvjete rada te izbjegnu traženje rješenja u opijatima?
- Teško da si osjetljivi i osobito za anksiozne poremećaje genetski disponirani građani mogu sami pomoći. Korisno je davati im poruke da samo uklanjanje simptoma psihoaktivnim sredstvima ne samo da neće riješiti problem, već će isti produbiti uz rizik javljanja još jedne dijagnoze, ovisnosti. Potreban je jednostavan, ali efikasan program psiho-edukacije koji bi ljudima pomogao da bolje razumiju sebe, svoju osobnost, slabe adaptivne kapacitete, mehanizme koji uzrokuju mentalnu neravnotežu, koja se doživljava kroz simptome kao što su tjeskoba, fizičke smetnje, nesanica, depresija, poremećaji prehrane, seksualnih funkcija, koje nakon toga, radi neznanja, kognitivni sustav krivo interpretira, što uzrokuje još veću tjeskobu i tako u krug... Ljudi koji pate, trebali bi se osjećati slobodnim povjeriti nadređenim kako se osjećaju. Barem za početak. I ne zaboraviti rezultate najprestižnijeg prospektivnog znanstvenog istraživanja Studiju o sreći najboljeg sveučilišta svijeta Harvard. Od svih mogućih čimbenika koji pretpostavljeno pridonose radosti i osjećaju sreće u životu čovjeka, na prvom mjestu su dobri međuljudski odnosi utemeljeni na ljubavi čovjeka prema čovjeku, osjećaju privrženosti i sigurnosti da će netko biti uz tebe i pomoći ti kada ti je to potrebno.
Mnogo pišemo o poremećajima u dobavnim lancima i poskupljenju sirovina, ima li inflacije i u cijeni droga?
- Organizirani kriminal izuzetno pažljivo proučava tržište, zakone ponude i potražnje, utjecaj konkurencije i vrlo se elastično prilagođava kako bi unutar konteksta u kojem djeluje, ostvario maksimalni profit uz minimalni rizik udara od strane represivnog aparata. Taj sustav zna kako se surađuje s potencijalnim neprijateljem da obje strane budu zadovoljne. Zato kriminalci s vrhova kriminalnih piramida izuzetno bogato, lagodno i mirno žive u našoj zemlji. Kvaliteta života većine građana je takve naravi da je uz neznatnu utjecajnost preventivnih programa, potražnja za drogama, osobito kod mladih, tako visoka da se droge lako prodaju i drže dobru cijenu. Tako što nije bilo ranijih godina. Politički sustav, ma čini mi se nijedan kandidat za poziciju, da čovjek ne povjeruje, u svojim kampanjama od općinske do županijske razine, neovisno o kojim se strankama ili ideološkim grupacijama radilo, unatoč medijskoj objavi o enormnoj ugrozi mladeži radi silnog porasta potrošnje droga, nije ni spomenuo problem droga niti stavio na listu prioriteta brigu za ono najvažnije, to su djeca, mladi, ljudski resursi. Hrvatska je prva po smrtnosti o malignih bolesti povezanih s pušenjem duhana. U Norveškoj puši samo 2 posto petnaestogodišnjaka, u Hrvatskoj deset puta više. Medijski smo 'covidirani' više sati dnevno, mjesecima, iza zavjese te epidemije gurnuti su mnogi teški društveni problemi, osobito korupcija, droge, kocka se reklamira na TV od jutra do sutra, na desetine tisuća građana propada radi ovisnosti o igrama na sreću, a nema nijedne jednominutne poruke tjedno: „Djeco, mladi, ne činite to i to, štetno je za vaše zdravlje, odrastanje….“