Tržište transporta i logistike preuzele su u pandemiji ‘e-commerce‘ platforme i etablirale su se u špeditere tj. posrednike u organizaciji prijevoza budućnosti. Klasični špediteri odlaze u povijest, suvremeni postaju nevidljivi, ikone na zaslonima, ali su svojim klijentima važniji nego ikada – znaju i najbolje savjetuju kako odrediti optimalno prijevozno rješenje i postaviti vanjskotrgovinske kalkulacije
Na sadašnje stanje špedicije, pa i logistike općenito, naravno da je jako utjecala pandemija, ali na budućnost toliko ipak nije. Već i prije korone započele su promjene koje su današnjom krizom još samo ubrzane, ali glavni uzrok promjena je digitalizacija. U ovom trenutku profitiraju tvrtke s dugoročnim partnerima i ugovorima u logistici, a ključna prednost za sve uključene dugoročne logističke odnose je stabilnost vozarina i garancija izvršenja usluge. Tako govori član Uprave Manšpeda Tomislav Bagarić, a kad je pak riječ konkretno o špediciji, ističe da su klasični špediteri, tj. posrednici u organizaciji prijevoza, u konstantnom padu u proteklih pet godina. Razlog tome leži u agresivnijem pristupu 'kapitalno opterećenih logističara', kako ih Bagarić naziva, koji su u proteklim godinama povećavali ulaganja u skladišta, vozni park, brodove i ostalu opremu.
- U proteklim godinama takvi logističari su morali smanjivati cijene zbog pritiska kojeg su stvarali špediteri, a istovremeno su morali otplaćivati svoja velika ulaganja i upravo zbog toga sve manje njih nastoje izbjeći usluge špeditera kao posrednika, a sve više sami direktno ugovaraju poslove putem raznih platformi, bez njih – kaže Bagarić.
Godina za introspektivu
Poslovi se ugovaraju još uvijek na stari način, ali i putem online platformi. Bagarić dodaje da su tokom pandemije e-commerce platforme preuzele tržište transporta i logistike i etablirale su se u špeditere tj. posrednike u organizaciji prijevoza budućnosti. Iako napominje da jedna e-commerce platforma ne može preuzeti kompletan lanac opskrbe, svakako će preuzeti ozbiljan dio tržišnog udjela u paketnoj i paletnoj distribuciji. Njihova IT rješenja idu u smjeru integracije u SAP i sustave naručivanja, nabave, upravljanjem zaliha privrednih subjekata koji pored navedenog putem svog sučelja direktno komuniciraju sa prijevoznikom i vozačem.
- Prošla je godina bila godina za introspektivu i iskoristili smo je za preustroj, analizu usluga koje pružamo i pripremu za sljedeću pandemiju ili sličnu kriznu situaciju koja može paralizirati tržište i sredinu u kojoj živimo i poslujemo. Trenutačni trendovi su odlični i u prvoj polovici godine, unatoč trećem valu i zatvaranju, zadržali smo se na razini 2019., s time da očekujemo znatno veći rast u drugoj polovici godine, konkretno u trećem kvartalu kada se generira većina dobiti u našem sektoru – kaže Bagarić.
U sljedećem razdoblju Bagarić očekuje da se percepcija troška logistike mora promijeniti sa kratkoročnog pritiska na cijene u pouzdanu i održivu uslugu. U proteklom smo periodu, kaže, svjedočili drastičnim razlikama u poslovanju kroz koje prolaze tvrtke čije robe su podložne kratkoročnim utjecajima tržišta i onima čija djelatnost i poslovanje mogu funkcionirati na dugoročnim ugovorima sa prijevoznicima, logističarima i brodarima.
- Vjerujem da su svi iz 2021. izvukli pouku, netko u pozitivnom, netko u negativnom smislu, ali svakako u smjeru dugoročnih/stabilnih odnosa sa svojim logističarima – kaže Bagarić.
Važna specijalizacija
Svoje viđenje cjelokupne situacije na špediterskom, pa i logističkom tržištu iznio je i Boris Vavra, direktor prodaje i savjetnik Uprave za pomorski, zračni i carinski sektor u Primacošpedu, uz ogradu da su to njegova osobna stajališta, a ne tvrtkina. Predstoji nam nastavak promjena, potvrđuje on, jer se uloga špeditera, smatra, možda i neće toliko promijeniti, ali način komunikacije i odnos prema klijentu definitivno hoće. Objašnjava da je špediter 'prije bio samo špediter (sa širokom lepezom poslova koje obavlja), dok je danas više kao odjel neke firme - klijenta. Primjerice, Primacošped ima zaposlenike koji rade u uredu njihove stranke gdje i izvršavaju usluge za tu stranku.
- Savjetodavne usluge špeditera su važnije nego ikad, na svim područjima od međunarodnog transporta do obračuna carine ili PDV-a. Usluge se neće toliko mijenjati jer će uvijek postojati uvozna deklaracija i carinsko zastupanje, ali u budućnosti će špediteri postati skroz nevidljivi. Svim korisnicima usluga špediteri će postati samo ikona od aplikacije na mobitelu, tabletu ili računalu – veli Vavra.
Kada govorimo o aktualnom stanju, Vavra veli da se svatko na svoj način snalazi i posluje te napominje da zadnjih godina u špediterskom biznisu sve više postaje važna specijalizacija. Tko to do sada nije shvatio u uvjetima međunarodne konkurencije, postaje mu sve teže poslovati.
- Primaco se specijalizirao za robe koje se transportiraju u temperaturno reguliranoj okolini, a zadnjih godina je ta specijalizacija donosila najviše novih prihoda. Dodatno smo u carinskom odjelu za velike klijente napravili Key account managment kod carinskih deklaranata i na taj način davali bolju i kvalitetniju uslugu carinskog zastupanja nego onaj carinski deklarant koji ima 50 stranaka i odgovara na 50 različitih zahtjeva. Ove promjene su dosta općenite i nisu u direktnoj vezi sa pandemijom, one bi se dogodile bez obzira na pandemiju, iako ih je pandemija ubrzala. Mnogi hrvatski špediteri ovo nisu bili u mogućnosti napraviti zbog geografskih ograničenja i ograničenja u ljudskim resursima, mada se ne smije zaboraviti ni efekt digitalnog doba koji je mnoge špeditere nadišao. Ne budu li ga pratili, pokopat će ih – kaže Vavra.
Promjene u carinjenju
Kad je pak u pitanju korona, cestovni je prijevoz još najbolje prošao jer su vozači kamiona mogli biti samo u kabinama, dakle samoizolirani, pa su mogli i putovati, dok su zračni i pomorski prijevozi doživjeli najveće promjene. Ipak, kako za vrijeme lockdowna nisu svi cestovni prijevoznici prevozili robu, došlo je do povećanja cijene usluge unatoč niskim cijenama goriva, a razlog je bio smanjenja ponuda usluge prijevoza.
- Kod carinjenja pak došlo je do najveće promjene u PDV-u jer su ga uvoznici počeli samo obračunavati i nisu ga morali više uplaćivati odmah prilikom carinjenja roba. Granični prijelazi prema državama gdje su bile karantene su ustvari ostali bez lokalnog posla. Primjerice, iz Srbije se nije išlo u Italiju pa je granični prijelaz Erdut radio puno manje. Od svih tih promjena nadamo se da će ostati samo ova promjena vezana za PDV jer sve drugo se već sada mijenja, tj. kapaciteti postaju stabilni kao i cijene – kaže Vavra.
Primacošped, kaže, kombinira prijevozništvo te špediterske usluge sa carinskim zastupanjem, no prednosti specijalizacije mu je išla u korist za vrijeme pandemije jer, primjerice transportiraju puno lijekova koji su uvijek nužna roba. U Pandemiji prihodi su bili stabilni, zadržali su zaposlenike, a dobit im je rasla. Od svih prihoda 52 posto ostvaruju u izvozu koji i dalje raste.
- Ova će nam godina biti bolja od 2019., no treba napomenuti da je Primaco proveo internacionalizaciju poslovanja od 2017. do 2019. čije benefite je počeo dobivati u 2020. i ovoj godini – kaže Vavra.
Podignuta ljestvica
Razgovarali smo s još jednim špediterom, no on je htio ostati anoniman. Razlog je, kaže, taj što radi u jednoj špediterskoj kompaniji, no nema odobrenje od uprave da govori za medije. Ipak, razgovor je počeo tvrdnjom da u Hrvatskoj pojam špedicije svašta znači – neko posredovanje u transportu na najnižoj razini, tj. kupuje se za, primjerice devet kuna, maržira se i prodaje identičan proizvod/uslugu za 10 kuna.
- To posredovanje polako nestaje na tržištu u vremenu gdje svaki segment transportnog rješenja možete sami pronaći online ili u strukovnim udrugama. Također, uzmite u obzir da ozbiljni retaileri i proizvođači imaju odjele logistike koji znanjem, iskustvom i raspoloživim resursima nadmašuju takve špeditere. Međutim, danas se ljestvica diže na višu razinu za špeditere i traži se specifično znanje, iskustvo na značajnim projektima i prvenstveno inovativan pristup logističkim procesima – kaže sugovornik.
Drugi termin za špediciju, nastavlja, koji se kod nas koristi je 'carinsko otpremništvo'. Prva najveća kriza te poslove carinskog zastupanja u izvozu, uvozu, provozu i ostalim carinskim postupcima zadesila je 2013. ulaskom Hrvatske u EU i zatvaranjem carinskih ureda na granici sa ostalim članicama EU te unutar Hrvatske. Većina otpremnika tada je zatvorila svoje urede, a deklaranti su se preorijentirali na posredovanje u organizaciji prijevoza.
Ubrzano istiskivanje
Danas posao carinskog otpremništva manjim je dijelom, objašnjava sugovornik, vezan za granične prijelaze i veće gradove te carinske terminale u blizini većih privrednih subjekata, a većim dijelom vezan je za jadranske luke Rijeka i Ploče.
- Pored postojećih poslova carinskog posredovanja u prometu robe, dobar carinski deklarant danas pruža uslugu savjetovanja u poslovanju s Carinom i nadležnim inspekcijskim službama kako za otpremu roba, tako i za svakodnevno poslovanje. Tendencija Carina u EU je kompletna digitalizacija svih postupaka koja će olakšati direktnu vezu između uvoznika/izvoznika i Carine. Upravo tu se kreira nova, konzultantska funkcija koja će istisnuti staro radno mjesto u carinskom otpremništvu – kaže sugovornik.
Zapravo je rekao sve ono što su nam rekli i preostala dva sugovornika. Špediteri će u budućnosti postati ponajprije konzultanti jer će njihovi klijenti dosadašnje špediterske usluge moći nabavljati direktno (bez posredovanja), dok će u manjem dijelu zadržati stare poslove. Pandemija, koja jeste uzdrmala špeditere i općenito tržište logističkih usluga, samo je ubrzala taj proces.