Hrvatska
StoryEditor

Što nakon potresa? Kako vratiti poduzetnike na Baniju? Evo nekoliko prijedloga.

21. Siječanj 2021.
Područje Sisačko-moslavačke županije nastradalo od potresa, Glina. Označavanje oštećenih objekatafoto Ratko Mavar
Koliki je problem iseljavanje s Banije zorno pokazuje primjer glinske poduzetnice Marice Šantek, čija je pilana neposredno uoči potresa zapošljavala 15 ljudi, a donedavno ih je bilo 30. Otišli su!

Iako nam se to sad ne čini tako, najvažnija mjera koju Vlada mora donijeti je kako zadržati ljude na Baniji. No što god da Vlada donese, mora to uraditi pod hitno, smatra direktor direktor sisačkog Optimala Danijel Drčić, a posebno kad su u pitanju ljudi. Ta socijalna komponenta dio je sveukupnih mjera koje će biti uzaludne ne bude li se zaustavilo ili barem znatno usporilo iseljavanje ljudi s područja pogođenih potresom.

Nije Drčić usamljen u tome, isto razmišlja i predsjednik Obrtničke komore Sisačko-moslavačke županije Adolf Cvanciger, koji apelira da se odmah skrate procedure za dobivanje građevinske i uporabne dozvole građanima, ali i poduzetnicima, a koliki je problem iseljavanje pokazuje i primjer glinske poduzetnice Marice Šantek, čija je pilana neposredno uoči potresa zapošljavala 15 ljudi, a donedavno ih je bilo 30. Otišli su.

Sada će ih otići još više i ako se pod hitno nešto ne poduzme, upozorava Drčić, vrijeme će učiniti svoje i pitanje je koliko će ih se vratiti kada se snađu u novim sredinama. Iskustvo četverogodišnjeg rata govori nam da se nisu vratili svi prognani na oslobođena područja. Jedan od načina je i privlačenje mladog stanovništva subvencijama za stambene kredite, a pretpostavka za to je brza obnova vrtića, škola, stambenih objekata.

Drčić predlaže oslobađanje od plaćanja poreza i doprinosa za zaposlene, a ti su se prijedlozi mogli čuti i od drugih poduzetnika. No, što se tiče poreza na dohodak, na tom području veliki broj radnika ionako ima male plaće i ne plaća taj porez, ali bi im pomoglo oslobađanje od plaćanja doprinosa.

– Mogu se uvoditi olakšice i oslobođenja u sustavu izravnih poreza, na dobit i dohodak, i u sustavu obveznih doprinosa. Pri tome treba naglasiti da se prema definiciji državnih potpora oslobođenja od poreznih obveza smatraju dodijeljenom državnom potporom, pa pri uvođenju poreznih olakšica za direktne poreze treba poštovati pravila EU o državnim potporama. Je li ih moguće uvesti? Da, to i sada imamo u poreznom sustavu za područja prve skupine prema karti regionalnih potpora, ovisno o indeksu razvijenosti, i za Vukovar – objašnjava porezna stručnjakinja Marija Zuber.

Udruga Glas poduzetnika (UGP) predlaže da se u razdoblju od pet godina ne naplaćuju porez na dohodak, prirez i doprinosi te da se tvrtke oslobode poreza na dobit na deset godina.

Ipak, Zuber naglašava da je za gospodarsku revitalizaciju Banije potrebno mnogo više od poreznih olakšica, što nam pokazuje primjer Vukovara. Uostalom, i SMŽ je do prije tri godine imao olakšice kao područje od posebne državne skrbi, pa nije bilo napretka. Zato Drčić ističe da je nužno povećati postotak nepovratnih sredstava iz fondova EU na 85 posto. Njegova tvrtka očekuje da bi prilikom apliciranja mogla dobiti do 60 posto, a iskustvo Poljaka pokazuje da to nije nedokučiv cilj.

Cvanciger predlaže isto i napominje da ne trebamo pitati Poljake s obzirom na to da imamo iskustvo s našom vinskom omotnicom koju smo uvećali zahvaljujući alociranju novca iz EU fondova. Drčić naglašava da bi trebalo dovršiti autocestu od Zagreba do Siska (15 kilometara).

– To bi pomoglo mnogima koji žive u okolici Zagreba da se zaposle na Baniji – poručuje Drčić.

A što kažu i predlažu predsjednik UGP-a Hrvoje Bujas, Hrvatska obrtnička komora i mnogi drugi sugovornici, možete pročitati u novom digitalnim i tiskanom izdanju Lidera. 

23. studeni 2024 09:05