Piše: Elena Čolak, studentica Ekonomskog fakulteta
Odluka o studiranju u inozemstvu svakako nije laka. Osim odabira fakulteta, birate i novu životnu sredinu u stranom govornom području, nepoznatoj kulturi, među novim ljudima, daleko od poznatog okruženja i domaćeg komfora. Potrebno je dobro procijeniti svoju sposobnost prilagodbe izabranom području i spremnost na (naglo) osamostaljivanje i preuzimanje odgovornosti, ne samo za studiranje nego i za organizaciju samostalnog života u nepoznatom okruženju.
Odabir fakulteta
Jeste li znali da u svijetu postoji preko 40 000 visokoškolskih ustanova? Ukoliko ste iznenađeni ovim podatkom i odabir prikladne visokoobrazovne ustanove smatrate nemogućom misijom, možda je najbolje razmotriti opciju konzultacija s nekim od brojnih obrazovnih savjetnika.
Značajnu pomoć pri odabiru mjesta studiranja svakako pružaju top liste sveučilišta. One se razlikuju ovisno o metodologiji i kriterijima sastavljanja, a važan izvor informacija su i osobna iskustva bivših studenata. Vrlo je bitno realno procijeniti svoje sposobnosti, znanje i vještine.
Jedan od najvažnijih uvjeta za upis na preddiplomski studij je rezultat na standardiziranim testovima. Ono što je matura u Hrvatskoj, to su standardizirani testovi na fakultetima u inozemstvu koji omogućuju transparentnu usporedbu kandidata iz različitih dijelova svijeta.
Osim standardiziranih testova bitne su i ocjene. Kod diplomskih studija velika pozornost usmjerena je na predstavljanje kandidata kroz životopise i eseje te se očekuje da sve što se navodi bude potkrijepljeno preporukama. Kada su u pitanju doktorski studiji, očekuje se prethodno iskustvo, znanstveno-istraživačka usmjerenost, vrednuju se ideje i vizije kandidata.
Financiranje studija u inozemstvu
Školarine su na većini fakulteta vrlo visoke, a kada se u obzir uzmu i troškovi života, rijetko koji student može samostalno financirati odlazak na studij u inozemstvo.
Postoje različite stipendije za studij, a one mogu biti pune ili djelomične tako da se može kombinirati više izvora stipendija. Većina studenata ima financijsku podršku različitih institucija ili samih sveučilišta.
Dosta mladih sportaša nakon završene srednje škole odlučuje se za studij u inozemstvu. Sportski uspjesi olakšavaju im donošenje takve odluke jer im otvaraju veće mogućnosti za dobivanje stipendija na prestižnim europskim i svjetskim sveučilištima.
Iskustvo studiranja u Americi
Za potrebe ovog članka, svoje je iskustvo studiranja u inozemstvu podijelila L.K., perspektivna košarkašica koja studira psihologiju na University of San Francisco.
Smatra da je proces upisa na američki fakultet malo zahtjevniji i kompliciraniji od upisa na hrvatski fakultet. Osim mature, za upis na svoj fakultet morala je pisati SAT (Scholastic Aptitude Test) i ostvariti barem 580 bodova od mogućih 800 iz engleskog jezika.
Istaknula je neke razlike između hrvatskog i američkog sustava visokog obrazovanja.
- Prednosti u odnosu na studij u Hrvatskoj ima dosta. Prva, koja me najviše iznenadila, je individualiziraniji pristup profesora koji su jako uključeni i brinu o svojim studentima te njihovim ocjenama i dobrobiti općenito. Također, potiču učenike da dolaze na 'office hours' koji traju nekoliko sati svaki tjedan i u to vrijeme studenti dolaze u ured profesora i pitaju bilo što vezano za predavanje ili mogu doći pričati općenito i bolje se upoznati s profesorom. Još jedna je prednost da se na jednom fakultetu nude predmeti od znanosti do umjetnosti. Student se ne mora opredijeliti za specifičan program odmah, nego može odabrati predmete koji mu se čine zanimljivima, i nakon toga odabrati što želi studirati. Najveći nedostatak studiranja u inozemstvu je to što si primoran biti daleko od obitelji i prijatelja na jako duge periode - rekla je košarkašica.
Svoje iskustvo studiranja u Americi smatra odličnim jer je upoznala ljude iz svih dijelova svijeta koji imaju drugačije običaje, osamostalila se, poboljšala znanje engleskog jezika i studira ono što voli te bi svakome tko razmatra tu opciju svakako preporučila da se odvaži na taj korak.
Erasmus+ program
Ako ste odlučili studirati u Hrvatskoj, ne znači da ne možete istovremeno iskusiti i studiranje u inozemstvu. Najbolja prilika za to je Erasmus+ program, koji bez plaćanja školarina omogućuje studentima da provedu dio svog studija u inozemstvu po vlastitom odabiru sukladno uspjehu na domaćem fakultetu.
Nude se brojni programi te osim iskustva studiranja u drugačijem obrazovnom sustavu, imaju priliku upoznati i različite kulture budući da se ondje susreću s drugim studentima na razmjeni iz cijeloga svijeta. Osim toga, to je izuzetna prilika za usavršavanja stranog jezika.
Svi studenti koji su se odlučili za studiranje u inozemstvu ili za Erasmus+ program, jedinstveni su u ocjeni da je to dragocjeno i nezaboravno iskustvo od ogromnog značaja za osobni razvoj. Smatraju da im je to pomoglo u izgradnji samopouzdanja, naučilo ih da gledaju stvari iz druge perspektive, povezalo ih s ljudima i kulturama iz cijelog svijeta, naučilo ih prihvaćati promjene te očekuju da će im to značajno pomoći i pri zapošljavanju i kasnijoj karijeri.