Prema svim uputama HZJZ-a, HZZO-a i HUP-a donosimo vam sve smjenice što činiti u slučaju da trebate u izolaciju ili samoizolaciju te kada i u kojem slučaju se otvara bolovanje.
1. Izolacija i samoizolacija
Izolacija je kada imate COVID-19. Samoizolacija je kada ste navedni kao kontakt od osobe koja ima COVID-19.
Izolacija i samoizolacija od utorka traju deset dana. Da bi izašli iz samoizolacije dovoljno je da u deset dana niste razvili simptome. Da biste izašli iz izolacije morate biti minimalno tri dana bez temperature i imati značajno poboljšanje ostalih simptoma.
Mjera samoizolacije izriče se samo onoj osobi koja je osobno bila u kontaktu s pozitivnom osobom. U tom se slučaju osobe koje žive u kućanstvu s osobom u samoizolaciji, ponašaju 'uobičajeno', odnosno one nisu u samoizolaciji i na njih se mjere ne primjenjuju. Ako osoba u samoizolaciji razvije znakove bolesti, testira se i bude pozitivna, od tog trenutka su sve osobe koje žive s tom osobom u samoizolaciji.
Drugim riječima, ako je npr. suprug bio u kontaktu s kolegom na poslu za kojeg se ustanovilo da je pozitivan na koronavirus, određuje mu se mjera samoizolacije. U kućanstvu u kojem živi sa suprugom i dvoje djece i svakodnevno je u kontaktu s njima samo on ima određenu mjeru samoizolacije, dok se supruga i djeca se ponašaju 'normalno' i ne moraju se javljati liječniku, niti će im biti određena mjera samoizolacije.
No, ako osoba koja je u samoizolaciji razvije simptome i testiranjem se utvrdi COVID-19 bolest, onda i ukućani trebaju biti podvrgnuti zdravstvenom nadzoru i biti u samoizolaciji u trajanju od 10 dana od zadnjeg kontakta s oboljelom osobom kada je mogla biti zarazna (u trenutku početka simptoma i dan-dva prije pojave simptoma).
2. Samoizolacija uz nastavak rada od kuće
Radniku kojem je utvrđena potreba samoizolacije, odmah se upućuje u kućnu karantenu, a izabranog liječnika opće prakse je obvezan obavijestiti o tome telefonski ili putem e-maila.
Ako radite od doma, a u samoizolaciji ste, to navodite svome liječniku i onda vam neće odrediti privremenu nesposobnost za rad (bolovanje). Radnik se nalazi u samoizolaciji, no nastavlja s radom od kuće i nastavlja primati plaću kao da radi na uobičajenom radnom mjestu.
3. Samoizolacija uz otvaranje bolovanja
Radniku kojem je utvrđena potreba samoizolacije, odmah se upućuje u kućnu karantenu, a izabranog liječnika opće prakse radnik je obvezan obavijestiti o tome telefonski ili putem e-maila.
Izabrani liječnik utvrđuje privremenu nesposobnost i izdaje izvješće o privremenoj nesposobnosti/spriječenosti za rad. Naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti zbog samoizolacije radi koronavirusa od prvoga dana privremene nesposobnosti obračunava i isplaćuje HZZO, a pripada osiguraniku za sve vrijeme trajanja tog bolovanja i to samo za dane, odnosno sate, za koje bi imao pravo na plaću da radi prema propisima o radu. Ovdje je potrebno napomenuti kako osoba nije zaražena koronavirusom, ima određenu mjeru samoizolacije i nalazi se u kućnoj karanteni, no nije u mogućnosti obavljati svoj posao od kuće radi prirode posla te treba otvoriti bolovanje.
Kako osiguranici u izolaciji ne mogu preuzeti izvješće o privremenoj nesposobnosti za rad kod izabranog liječnika i neposredno podnijeti zahtjev za naknadu plaće HZZO-u uz propisanu dokumentaciju, iznimno u uvjetima ograničenog kretanja usred pandemije COVID – 19, omogućava im se podnošenje zahtjeva elektronskim putem bez prilaganja izvješća, a HZZO će podatke o otvorenoj privremenoj nesposobnosti po osnovi izolacije preuzeti putem Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava Republike Hrvatske (CEZIH).
Naknada plaće za vrijeme samoizolacije (uz otvaranje bolovanja) i izolacije se isplaćuje u 100 posto iznosu od osnovice za naknadu plaće s time da mjesečni iznos ne može iznositi više od 4.257,28 kuna.
4. Bolovanje roditelja zbog djece koja su zaražena koronavirusom
Ako je npr. dijete školske ili vrtićke dobi pozitivno na COVID-19 i propisana mu je mjera izolacije, s njim u kućnu karantenu idu i članovi njegovog kućanstva. Za potrebe pojašnjenja u ovom primjeru oba su roditelja u radnim odnosima.
U slučaju da roditelji svoje poslove mogu obavljati od kuće, mogu kao u primjeru br. 2, u dogovoru s poslodavcem, vrijeme koje provode u kućnoj karanteni organizirati tako da posao obavljaju od kuće i onda ne mogu ostvariti i pravo na naknadu plaće na teret sredstava HZZO-a, a o tome također obavještavaju i izabranog liječnika opće prakse.
U tom slučaju izabrani liječnik ne utvrđuje privremenu nesposobnost i ne izdaje izvješće o privremenoj nesposobnosti/spriječenosti za rad, a radnik, iako se nalazi u samoizolaciji, nastavlja s radom od kuće i prima plaću kao da radi na uobičajenom radnom mjestu.
No, ako su roditelji zaposleni na poslovima koji se ne mogu obavljati od kuće, moraju otvoriti bolovanje. U tom slučaju, naknada plaće za vrijeme samoizolacije se isplaćuje u 100 posto iznosu od osnovice za naknadu plaće s time da mjesečni iznos ne može iznositi više od 4.257,28 kuna.
5. Bolovanje roditelja radi djeteta kojemu je propisana mjera samoizolacije jer je bio u kontaktu sa zaraženom osobom
Ako je djetetu školske ili vrtićke dobi propisana samoizolacija jer je bilo u kontaktu sa zaraženim djetetom, članovi njegova kućanstva, u ovom primjeru roditelji koji su oboje u radnom odnosu, ne moraju u samoizolaciju.
Djetetu je propisana mjera samoizolacije, no sve do trenutka kada (i ako) dijete razvije znakove bolesti i nakon testiranja bude pozitivno na koronavirus, roditelji ne moraju u samoizolaciju, a samim time niti nemaju pravo na ostvarivanje naknade plaće za vrijeme samoizolacije u 100 posto iznosu od osnovice za naknadu plaće.
Očigledno je da je organizacijski, a pogotovo financijski, ovo vrlo nepovoljna situacija koja potencijalno čeka roditelje čija djeca završe u samoizolaciji kao kontakti osoba zaraženih koronavirusom. Ako se radi o maloljetnoj djeci rane školske ili vrtićke dobi koja tijekom samoizolacije ne mogu sama biti doma u kućnoj karanteni, a roditelji obavljaju posao koji nije moguće raditi od kuće, izgledno je da će morati otvarati bolovanje za njegu člana obitelji.
U ovom primjeru naknada za bolovanje zbog njege djeteta biti će obračunata prema HZZO-ovim odredbama o privremenoj nesposobnosti za rad radi njege člana obitelji:
- Privremena nesposobnost za rad radi njege osigurane osobe - djeteta do navršenih 3 godine starosti - pravo na naknadu plaće traje za svaku utvrđenu bolest najviše do 60 dana. Naknada plaće iznosi 100 posto od osnovice za naknadu i od prvog dana je obračunava i isplaćuje poslodavac, ali na teret sredstava HZZO-a, s time da ne može iznositi više od 4.257,28 kuna mjesečno.
- Privremena spriječenost za rad radi njege člana obitelji - djeteta od navršene 3 do navršenih 7 godina starosti - pravo na naknadu plaće traje za svaku utvrđenu bolest najviše do 60 dana. Naknada plaće iznosi 70 posto od osnovice za naknadu. Od prvog dana obračunava je i isplaćuje poslodavac, ali na teret sredstava HZZO-a, s time da ne može iznositi više od 4.257,28 kuna.
- Privremena nesposobnost za rad radi njege člana obitelji - djeteta starijeg od 7 godina - pravo na naknadu plaće traje za svaku utvrđenu bolest najviše do 40 dana. Naknada plaće iznosi 70 posto od osnovice za naknadu. Od prvog dana obračunava je i isplaćuje poslodavac, ali na teret sredstava HZZO-a, s time da ne može iznositi više od 4.257,28 kuna mjesečno.
Treba napomenuti da se u sva tri slučaja pod djetetom smatra, osim vlastitog djeteta, i posvojeno dijete, pastorče, te dijete koje je na osnovi rješenja nadležnog tijela za poslove socijalne skrbi osiguraniku povjereno na čuvanje i odgoj. Pravo na naknadu plaće ne pripada osiguraniku za vrijeme dok se nalazi na godišnjem odmoru, odnosno plaćenom dopustu.
Pravo na privremenu spriječenost za rad osiguranik može ostvariti pod uvjetom da drugi roditelj nije nezaposlen, odnosno ako živi sam s djetetom (npr. samohrani ili razvedeni roditelj odnosno životni partner), da istodobno ne koristi to pravo za drugo dijete te da za dijete kojemu je potrebna njega nema priznato pravo roditelja njegovatelja.