Od poslovnih savjetnika očekuje se izrada raznih scenarija koji uključuju djelomično ili potpuno zatvaranje gospodarstva, otežan protok robe, pad prihoda, psihološke probleme...
Neizvjesnost poslovanja u okolnostima zbog pandemije pred velike je izazove stavilo i poslovne savjetnike. Nitko ne zna što donosi sutra, a kamoli što će biti za tjedan ili mjesec dana, iako se svi nadaju da oštrih mjera zaštite neće biti, posebice zaključavanja kao na proljeće. Teško je predvidjeti kako će se sve odvijati u Hrvatskoj, još teže je pretpostaviti kako će se ponašati zemlje u Europskoj uniji i ostatku svijeta. No, jedno je sigurno: sve zemlje svojim zakonodavstvom i mjerama ponajprije štite svoje tržište i radna mjesta te se takvim promjenama potrebno više nego ikada prije prilagoditi i poslovno plivati kako god se zna i umije.
Nikad izazovniji posao
Božidar Andrija Lukša, ovlašteni računovođa i vlasnik tvrtke Texel, slaže se da se prvi put u modernijoj povijesti susrećemo sa situacijama u kojima je vrlo teško nešto planirati i predvidjeti. To se ne odnosi na sve djelatnosti, rekao je, ali cijeli niz uslužnih i trgovačkih djelatnosti ne može predvidjeti kretanja gospodarskih aktivnosti. Iznosi da poslovni savjetnici pokušavaju izraditi razne scenarije koji uključuju djelomično ili potpuno zatvaranje gospodarstva, otežan protok robe, pad prihoda kao posljedicu lančane reakcije, psihološke momente širenja COVID-19 i nesigurnosti, promjene potrošačkih navika, promjene u načinu obavljanja poslova i promjene u regulativi.
– Najveći izazovi u savjetovanju klijenata su kako procijeniti koji će od razmatranih scenarija biti primjenjiv za klijenta i u skladu s tim napraviti strategiju za očuvanje poslovanja, a da ona ne sadržava isključivo smanjenje troškova. Ako je klijentu cilj zadržavanje radnih mjesta i razine prihoda, ako je to moguće pokušavaju se naći novi proizvodi i usluge koji se mogu plasirati uz postojeće resurse, a čije plasiranje je manje pogođeno utjecajima okolnosti zbog krize COVID-19. Ako to nije moguće, razrađujemo strategije za održavanje poslovanja u ovom neizvjesnom vremenu te poluge za krizno postupanje. Poduzetnik treba znati što napraviti u kojem trenutku. Recimo, kada treba smanjiti pojedine troškove, a da mu otkazivanje pojedinih usluga ili ugovora o radu ne ugrozi trenutačno poslovanje i poslovanje u budućnosti. Klijente kod kojih je to moguće savjetujemo kako organizirati rad od kuće i nastavak poslovanja uz takvu organizaciju – opisuje Lukša.
Porez na rad od kuće?
Dodaje da države svojim mjerama pomažu poduzetnicima u suzbijanju krize, one se razlikuju od države do države i uvođenjem tih mjera mijenjalo se dosta regulative, posebice koje se tiču poticaja gospodarstvu kako se ne bi kršile odredbe tržišnog natjecanja. Mijenjali su se i porezni propisi kako bi se poreznom politikom također davala podrška poduzetnicima, a skoro sve države planiraju promijeniti radno zakonodavstvo i bolje definirati rad od kuće, objasnio je. Ističe da se u nekim zemljama javila ideja da se rad od kuće dodatno oporezuje s obrazloženjem da su radnicima manji troškovi pri radu od kuće, da svi radnici nemaju tu sreću da mogu raditi od kuće te da bi se tim porezima prikupljala sredstva za davanje potpora onima koji ne mogu raditi od kuće.
– Poduzetnicima rad od kuće, bez obzira na drugačija mišljenja kreatora poreznih politika, stvara dodatne troškove kao što su nabavka opreme, povećani troškovi komunikacije i osiguravanje uvjeta za rad od kuće, pa oni smatraju da uvođenje dodatnih poreza za rad od kuće ne bi smjelo teretiti poslodavce i radnike, jer su oni također prisiljeni na to. Smatram da će se u regulativi zemalja članica EU, pa tako i kod nas dogoditi izmjene u radnom zakonodavstvu i proširiti razne porezne olakšice. Nadamo se da će nakon otvaranja EU kriznih fondova i dodjelom nepovratnih sredstava i Hrvatska promijeniti politiku potpora za pomoć u krizi uzrokovanoj COVID-19. Naime, samo plaćanje minimalne plaće za radnike mnogo pomaže poduzetnicima pogođenim poslovanjem, ali su kriteriji za potpore previsoki i mnoge pogođene tvrtke više im nemaju pristup. Onaj s padom prometa od 30 posto teško može servisirati obveze bez smanjenja troškova – smatra Lukša.
Hitni plan oporavka
– Poduzetnici su suočeni s ogromnom neizvjesnošću, ne znamo ni koliko će dugo kriza trajati ni što će nam to donijeti na lokalnom, a još manje na izvoznim tržištima – istaknula je Nataša Ćurić Martinčević, predsjednica Uprave Apsolona. Tvrdi da je mnogo toga izvan kontrole naše državne administracije, ali na neke stvari ipak je moguće utjecati: prioriteti poduzetnika stoga su ubrzana priprema strateških dokumenata i regulative vezanih uz korištenje EU fondova, uključivanje svih relevantnih dionika u njihovu pripremu, hitno osiguranje likvidnosti za poduzetnike te jasna strategija za borbu s krizom.
– Iznos od 22 milijarde eura za sljedeće sedmogodišnje razdoblje EU uistinu je izdašan i dio paketa koji se odnosi na fondove Nove generacije treba potrošiti u razdoblju od 2021. do 2024. Dakle, plan oporavka za Hrvatsku temeljem kojeg će se raspisivati natječaji za fondove Nove generacije treba hitno pripremiti. Taj je plan prema najavama ministrice regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataše Tramišak iz kolovoza trebao biti gotov do kraja listopada, međutim, poduzetnici još ne znaju kakva nepovratna sredstva mogu očekivati u 2021. Nadalje, likvidnost je izazov za brojne poduzetnike s obzirom na to da su banke vrlo selektivne u odobravanju novih plasmana, što će mnogim poduzetnicima onemogućiti preživljavanje ove krize u najgorem scenariju odnosno dovršavanje započetih projekata u boljem scenariju. Što prije krenu EU fondovi i financijski instrumenti to će prije i banke ubrzati odobravanje plasmana i čini se da one isto čekaju kada će i za koga biti dostupni novi EU fondovi. Nedostatak jasne i konzistentne državne strategije za borbu s krizom dodatno pridonosi rastu neizvjesnosti, time i nesklonosti poduzetnika i banaka za preuzimanje rizika. Ova kriza, kao i svaka druga, zahtijeva jako vodstvo i jasnu komunikaciju, što je do sada izostalo – jasna je Ćurić Martinčević.
Potreba digitalizacije
Poduzetnike u Apsolonu savjetuju stoga u tri glavna smjera: prilagodbi strategije i organizacije krizi, pripremi za intenzivno korištenje EU fondova u razdoblju od 2021. do 2027. te digitalnoj transformaciji. EU fondovi će najviše financirati projekte u istraživanju i razvoju, zelenoj tranziciji i digitalizaciji. Očekuju da će se iz fondova Nove generacije sufinancirati i gradnja i opremanje proizvodnih kapaciteta, ulaganje u ICT te modernizacija.
– Ova je kriza i najveće skeptike uvjerila u važnost digitalne transformacije. U krizi je mnogo poduzetnika pribjeglo brzim rješenjima kako bi omogućili djelatnicima rad od kuće i osposobili komunikaciju s kupcima i dobavljačima. Međutim, uvođenje clouda, kolaboracije na Googleovim ili Microsoftovim dokumentima i online sastanaka ne znači da je tvrtka transformirana. To je početak, važna je sustavna promjena – optimizacija i digitalizacija procesa te uvođenje novih poslovnih modela i digitalnih usluga. Trenutačno je najvažnija regulativa koju poduzetnici u Hrvatskoj očekuju i koja može povećati optimizam na tržištu ona vezana uz novu EU perspektivu. Na apetit poduzetnika za investiranje utjecat će izravno zbog mogućnosti financiranja iz EU fondova i neizravno poticanjem banaka da financiraju poduzetnike – zaključila je Ćurić Martinčević.