Ugrubo se procjenjuje da se u ovom trenutku provode investicijski projekti vrijedni gotovo 40 milijardi kuna. Državne tvrtke razmahale su se investicijama, privatni ih sektor prati
Otkako je Hrvatska postala članicom Europske unije, a nepovratni europski novac počeo intenzivnije pristizati na račune, kao najveći investitori u državi razmahala su se poduzeća u državnom vlasništvu. Najviše europskih strukturnih sredstava državne tvrtke ulažu u prometnu, komunalnu i energetsku infrastrukturu i taj veliki investicijski val koji je udahnuo novi elan uzdrmanom građevinskom sektoru trebao bi potrajati i idućih nekoliko godina.
Državna poduzeća mnogo novca ulažu u gradnju, rekonstrukciju i modernizaciju dotrajale željezničke mreže, gradnju i dogradnju cestovne i autocestovne infrastrukture, postrojenja za proizvodnju električne energije i elektroenergetsku mrežu te u obnovu i razvoj vodoopskrbe i odvodnje. U privatnom sektoru najviše se ulaže u turističku infrastrukturu, u gradnju i uređenje hotela, no sve više i u proizvodnju, pri čemu dominira metaloprerađivački sektor. Ugrubo se procjenjuje kako se u ovom trenutku provodi više od tisuću ulagačkih projekata vrijednih gotovo četrdeset milijardi kuna.
Veliki infrastrukturni projekti
U jednog od najvećih investitora u državi koji u sljedeće četiri godine planira ulaganja od gotovo deset milijardi kuna prometnulo se, zahvaljujući najviše priljevu raspoloživih europskih milijardi, državno poduzeće HŽ Infrastruktura. Plan za tekuću godinu jest uložiti oko 4,5 milijardi kuna u gradnju i dogradnju pružnih dionica. Planirani rok dovršetka već notorne dionice Dugo Selo – Križevci probijen je još lani, a građevinska mehanizacija aktivirala se i na prugama Zabok – Zaprešić te Gradec – Sveti Ivan Žabno.
Investitor bez kojega se posljednjih godina ne može jesu i Hrvatske autoceste, državno poduzeće koje uz rekonstrukciju i dogradnju čvorova na autocestama te izradu projektne dokumentacije za nove dionice kao najvažnije recentno ulaganje ističe ono na dovršetku autoceste A5 na koridoru V c između državnih granica s BiH i Mađarskom. U velike infrastrukturne projekte financirane europskim novcem ulažu i Hrvatske ceste, ove godine oko dvije milijarde kuna, a među važnijim je investicijama početak gradnje splitske obilaznice. Investira se u Splitu i u aerodromsku infrastrukturu, a ovoga ljeta dovršena je rekonstrukcija i dogradnja terminala splitske zračne luke, druge najprometnije u državi, 450 milijuna kuna vrijedno ulaganje većinski državnog poduzeća Zračna luka Split, jedna od najvećih investicija u Dalmaciji.
Hrvatske vode još su jedno državno poduzeće koje je u investicijskom zamahu naglasilo povlačenje novca iz fondova Eurospke unije. Ove godine ulažu oko dvije milijarde kuna, najviše u gradnju sustava odvodnje i pročišćavanje otpadnih voda u više gradova i sela. Drugi najveći ulagač među državnim tvrtkama ove je godine s oko tri milijarde kuna vlastitog novca i onog iz fondova EU HEP.
Najveći proizvođač i distributer struje na domaćem tržištu ulaže u održavanje i modernizaciju postojećih i gradnju novih proizvodnih kapaciteta i mrežnih sustava, i to kako bi održao konkurentnost, uzimajući u obzir sve veću prisutnost ostalih igrača na tržištu opskrbe električnom energijom. Veliki investicijski ciklus pokrenula je prije nekoliko godina i Hrvatska pošta, još jedno državno poduzeće koje izvrsne poslovne rezultate ostvaruje u tržišnoj utakmici s konkurencijom. Ulaže vlastiti novac i onaj iz kreditnih zaduženja. Najvažnija je ovogodišnja njezina investicija bila završetak izgradnje i opremanje zgrade tehnološki suvremenoga sortirnog centra u Velikoj Gorici.
Izgradnja prepoznatljivosti
Najveći investitori u privatnom sektoru posljednjih su godina turističkog procvata veliki hotelski lanci. U porečkom Valamaru, najvećoj nam turističkoj kompaniji, do sada su u turističku infrastrukturu uložili ukupno malo manje od šest milijardi kuna, a ove godine 800-tinjak milijuna kuna.
Valamarov ciklus intenzivnih ulaganja u podizanje kvalitete i usluga prema turizmu visoke dodane vrijednosti nastavlja se i dogodine, a planiranih 600-tinjak milijuna kuna investicija malo je manji iznos nego prethodnih godina s obzirom na globalno usporavanje potražnje na tržištu i rast troškova poslovanja. Ulaže i rovinjska Maistra, turistički dio Adris grupe. Ove je godine uložila oko 300 milijuna kuna.
Jedna od najvažnijih investicija bila je ona u Grand Park Hotel Rovinj, čijim je ovogodišnjim otvorenjem dovršeno uređenje zone Monte Mulini, jedne od najluksuznijih turističkih zona na Jadranu. U turistički dio poslovanja Adris planira do 2023. uložiti više od dvije milijarde kuna, a uz kapitalna ulaganja u Rovinju, Vrsaru, Zagrebu, Dubrovniku i Splitu u kompaniji ključnom polugom rasta smatraju ulaganje u prepoznatljivost i doživljaje u turističkim odredištima. Među jačim je investitorima u turističku infrastrukturu i porečka Plava laguna. Više od 750 milijuna kuna uloženih ove i prošle godine najviši su iznosi u povijesti te kompanije.
Proizvodne investicije
Oporavlja se posljednjih godina i sve više ulaže i proizvodni sektor u kojem dominiraju ulaganja u metaloprerađivačkoj industriji usmjerena na uvođenje novih učinkovitijih tehnologija, proizvodnih procesa s nižim troškovima te povećanje kvalitete i broja proizvoda. Jedan od većih ulagača u toj branši jest TLM Impol, nekadašnji šibenski aluminijski div koji nakon godina tržišnog spoticanja ponovno ostvaruje izvrsne poslovne rezultate.
Proljetos je slovenski vlasnik uložio pedeset milijuna kuna u novu proizvodnu liniju koja bi trebala olakšati najavljeni ulazak tvornice među igrače koji opskrbljuju automobilsku i avionsku industriju te najavio da će u idućih pet godina u novu ljevaonicu uložiti dodatnih tristo milijuna. Dobro ide i tvrtki Rasco, tvornici komunalne opreme iz Kalinovca koja je u razvoj nove čistilice ulica uložila trideset milijuna kuna.
Najbolju veliku proizvodnu investiciju ostvario je, prema ovogodišnjem izboru 'Lider investa', bjelovarski Kronospan CRO, jedini ovdašnji proizvođač iverice koji je u novi pogon opremljen strojem za prešanje uložio respektabilnih 770 milijuna kuna. Investirao je u novu tehnologiju kako bi ostao konkurentan i proširio svoj udio na europskom tržištu. Liderovom nagradom koja promiče proizvodne investicije, one koje otvaraju nova radna mjesta, povećavaju izvoz i stvaraju novu vrijednost, okitio se ove godine u kategoriji srednjeg ulaganja varaždinski Bomark Pak.
Zaslužio ju je za 45 milijuna vrijednu investiciju u novu halu u Ludbregu i novu tehnologiju za proizvodnju rastezljivih folija, a najboljim malim proizvodnim ulaganjem proglašena je investicija riječke tvrtke za geotehničke radove Monterra u novi pogon u Ogulinu.
Sve zelenije
Proizvođači osim u proizvodnju sve više ulažu i u zaštitu okoliša, poput Tehnixa, jedne od vodećih hrvatskih i europskih ekoloških kompanija koja je prošle godine u Donjem Kraljevcu sagradila novu tvornicu, vrijednu 130 milijuna kuna, opremljenu solarnim sustavom na krovištu za proizvodnju električne energije za vlastiti pogon strojeva.
Nakon višegodišnjih intenzivnih ulaganja u povećanje proizvodnih kapaciteta i automatizaciju, digitalizaciju i robotizaciju Omco Croatia iz Huma na Sutli usmjerio je ulaganja u zaštitu okoliša. Taj najveći svjetski proizvođač alata za izradu staklene ambalaže ove je godine uložio u projekt fotonaponske elektrane, prikupljanja i upotrebe kišnice kao tehničke vode u proizvodnom procesu te upotrebe otpadne topline kompresorske stanice za grijanje poslovnog prostora i sanitarne vode.
U gradnju fotonaponske elektrane na krovu, zamjenu rashladnika te primjenu novog sustava pripreme tople vode u svome proizvodno-skladišno-logističkom kompleksu JGL Pharma Valley na ulazu u Rijeku uložila je i domaća farmaceutska tvrtka JGL, uštedjevši tim ulaganjem 69 posto u potrošnji struje.
Razlozi za oprez
Za povećanje energetske učinkovitosti i povećanje udjela obnovljivih izvora energije u proizvodnim industrijama te za mnoge druge investicijske namjene i proizvodni se sektor sve više okreće dostupnim nepovratnim sredstvima Europske unije, smanjujući tako standardna kreditna zaduženja i udio vlastitog novca iz redovitog poslovanja.
Proizvodnih je investicija, premda rastu velikim dijelom zahvaljujući upravo europskom nepovratnom novcu, još nedovoljno za ozbiljniji i brži oporavak industrijske proizvodnje, koja bilježi lagani statistički rast. Razloge za opreznije investiranje u proizvodnju unatoč dostupnom europskom novcu valja tražiti u administrativnim zaprekama i poreznom opterećenju, a u posljednje vrijeme i u sve izraženijem nedostatku stručne i kvalitetne radne snage.
Povlačenjem novca iz fondova EU dobro su, vidjeli smo, ovladali u velikim državnim tvrtkama. Bez HŽ-a Infrastrukture, HEP-a, HAC-a, HC-a, Hrvatskih voda i njihova velikog investicijskog ciklusa u prometnu, komunalnu i energetsku infrastrukturu, koji traje od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, ni u idućih nekoliko godina neće biti moguće cjelovito ispričati hrvatsku investicijsku priču u kojoj se u ovom trenutku ulaže oko četrdeset milijardi kuna.