Hrvatska
StoryEditor

Tjedan na robnim burzama: I dalje u fokusu energetski sektor, čeka se reakcija FED-a na kretanje inflacije

18. Siječanj 2022.
Piše: Robert Jurišić

U svijetu burzovnih roba i dalje je u fokusu energetski sektor, odnosno nafta, plin i električna energija, posebno u Europi i utjecaj energenata na inflaciju, na gospodarsku aktivnost te općenito održivost ovakve energetske politike u kratkom i srednjem roku. Cijene nafte su i dalje relativno visoke te se nalaze iznad 85 $/bbl, dok se cijena plina na, za nas najrelevantnijoj, burzi kreće na razini 80ak €/MWh (Dutch TTF). Ruske tenzije sa Zapadom te spekulacije oko sukoba sa Ukrajnom se nastavljaju te stvaraju pritisak na energetska tržišta, ali i na tržišta burzovnih roba općenito. Eskalacija sukoba bila bi svakako bullish signal za tržišta, kako za energetski sektor tako i za agri. Povrh toga, erupcija vulkana u Tihom oceanu, dala je dodatni poticaj tržištu u rast cijena. Zapravo, pravi razlog za situaciju na tržištu energije je nedostatak investicija u posljednjem desetljeću! Problemi oko isporuka priorodnog plina, nedovoljno vjetrovito vrijeme u Europi, pad proizvodnje nuklarne energije… sve to stavlja naftu kao posljednji izvor energije, a nedostatak investicija danas znači da je teško za očekivati da ćemo brzo i lako moći obnoviti globalne zalihe. Stoga se ponovno sve češće spekulira o cijeni od 100 $/bbl, što ne bi bilo iznenađenje u trenutnim okolnostima.

Izvan tržišta ponovno je u fokusu američki FED te očekivanja tržišta koliko brzo možemo očekivati reakciju FED-a na kretanje inflacije (7 posto u prosincu) u obliku povećanja kamatnih stopa (i koliko će puta ove godine američki FED povečavati kamatne stope). Tržište se za sada kladi na 3 podizanja kamata u ovoj godini – u ožujku, u travnju te u rujnu. Za očekivati je i reakciju ECB, pogotovo nakon pomalo iznenađujućih podataka koji govore o 5 posto inflaciji u EU u prosincu. Prema očekivanju ekonomista ECBa, inflacija će ove godine pasti u euro zoni, ali će biti iznad ciljanih 2 posto . Energetska tranzicija bi u svemu tome mogla imati veliku ulogu što bi moglo natjerati ECB da malo stegne svoju politiku (poveća kamate). Rekao bih da će tema inflacije biti s nama duže nego što se misli i trenutno o tome spekulira u medijima.

Tržište agri burzovnih roba ima dva scenarija koje će definirati drugu polovicu sezone, odnosno prvih šest mejseci godine, a oba se tiču vremena u Južnoj Americi i rezultata žetve koji će se ostvariti, a koja je pred vratima. Hoće li prevladati suša koja će posljedično s time imati veliki utjecaj na pad prinosa i ukupne žetve ili će se ostvariti planirane kiše i hladnije vrijeme koje bi trebale donijeti koliko-toliko stabilne prinose i veći urod koji tržište očekuje. Pred nama je ključnih 2-4 tjedna koja će nam dati odgovor na dilemu. Pored toga, prošlotjedni USDA izvještaj dao je tržištu bearish signal, što je bio dovoljan signal investitorima da uzmu profite, a što je dovelo do pada cijena. Volatilnost je i dalje prisutna i možda je ova korekcija pretjerana, kao što je i rast cijena prije toga bio pretjeran. Što se tiče samog izvještaja, najzanimljivije za izdvojiti je sljedeće: procjene globalne proizvodnje – pšenica 778 mil tona, kukuruza 1,2 mlrd tona te sojinog zrna 372 mil tona; procjene globalnih zaliha – pšenica 278 mil tona, kukuruza 303 mil tona, sojinog zrna 95 mil tona. Ukratko, u odnosu na zadnji izvještaj povećana je procjena proizvodnje pšenica, a smanjena procjena proizvodnje kukuruza i soje (uglavnom zbog nepovoljnih vremenskih uvijeta u Južnoj Americi); odnosno povećana je procjena globalnih zaliha pšenice, a smanjena procjena globalnih zaliha kukuruza i soje.

Što se tiče metala, uglavnom se cijene nalaze na najvišoj razini u posljednja dva do tri mjeseca, a sve kao posljedica i kombinacija sljedećih faktora: skupih energenata (plin/ugljen) koji imaju negativan utjecaj na proizvodnju u Europi, ali za očekivati i na proizvodnju u Kini/Indiji (rast cijene ugljena usljed zabrane izvoza iz Indonezije; najvećeg globalnog izvoznika ugljena); predstojeća Lunarna nova godina u Kini te ZOI u Pekingu te smanjenje proizvodnje u Kini s ciljem smanjenja zagađenja zraka dovest će do privremenih smanjenja kapaciteta proizvodnje, uštede energije u Kini te kretanje kineskog gospodarstva u 2022. godini.

19. svibanj 2022 18:26