U gradovima danas diljem svijeta živi 54 posto stanovništva, a 2050. godine procjenjuje se da će taj broj narasti na 66 posto, a neki smatraju i na oko 70 posto. Normalno je da gradovi privlače ljude zato što nude bolje uvjete života, posao, obrazovanje i zabavu, ali istovremeno su gradovi stavljeni pred velike izazove zato što ekološka, socijalna i gospodarska održivost mora pratiti širenje gradova. Jedno od rješenja je digitalna transformacija gradskih usluga kako bi u stvarnom vremenu pametni gradovi mogli odgovoriti na potrebe građana. I hrvatski gradovi prihvaćaju svjetski trend pametnih gradova, a njima se priključuju i sela. Pametni gradovi i pametna sela u Hrvatskoj, polako postaju dio svakodnevice.
Što je pametna uprava
Kako koncept pametni grad predstavlja viziju urbanog razvoja koja naprednom primjenom tehnologija omogućava održivo upravljanje gradskim resursima i višu kvalitetu života građana, u Apsolonu koji se bavi strateškim planiranjem te lokalnim i regionalnim razvojem općenito, odlučili su provjeriti koliko su naši gradovi 'pametni' i utvrditi sustav praćenja njihovog napretka te pomoći da se odabirom najboljih potaknu i svi ostali. Stoga su razvili metodologiju za procjenu digitalne spremnosti gradskih uprava i sustav za praćenje razvoja pametnih gradova.
Priključili su se i ovogodišnjem izboru najpametnijeg grada 'Smart City' namijenjenog gradskoj upravi s najprestižnijim pokazateljima u razvoju pametnih tehnologija, pružanju usluga građanima i organizaciji rada gradskih službi. Krajem studenoga tako su 'najpametnijim' gradovima proglašeni Rijeka u kategoriji velikog grada, Koprivnica kao srednji grad i Pazin kao mali.
- U središtu pametnog grada je pametna uprava koja koristi različite digitalne alate, komunicira sa svojim građanima i omogućava im obavljanje usluga iz udobnosti vlastitog doma. Pametna uprava strateški promišlja razvoj grada, uključuje građane te zajedničkim snagama osmišljavaju ciljeve razvoja koji podižu kvalitetu života te pokreću gospodarski razvoj grada. Ipak, koncept pametnog grada je više od samog načina vođenja upravnih procesa i komunikacije uprave s građanima. Pametan grad ima strategiju razvoja te sustavno promišlja tehnološke i društvene inovacije koje uvodi u svoj život i rad. Da bismo grad mogli smatrati pametnim, on treba poticati inovativno i tehnološki napredno gospodarstvo: industrije 4.0, industriju informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT) i kreativne industrije. Mora promicati uključivanje građana u planiranje razvoja grada, digitalno ih opismenjavati, imati inovativan i interaktivan pristup društvenom životu te osiguravati modernu i održivu infrastrukturu prožetu tehnološkom 'neuronskom mrežom' koja omogućuje kvalitetno upravljanje. Konačno, pametan grad sve tehnološke, gospodarske i društvene inovacije usmjerava upravo odgovornom upravljanju resursima – iznose iz tima za pametnu upravu Apsolonu.
Digitalna spremnost gradova
Upravo Apsolonova metodologija za izbor najpametnijeg grada prati te karakteristike te polazi od metodologije analize digitalne spremnosti hrvatskih gradova, koju su također razvili oni, a koja je za 2019. i 2020. godinu primijenjena na 20 najvećih hrvatskih gradova. Uz promjenu načina ocjenjivanja kandidatura gradova za nagradu Smart City, odlučeno je i da se, umjesto jedne nagrade koja se dodjeljivala u prethodnim izdanjima, ove godine proglase tri najbolja grada u kategorijama veliki grad s više od 35.000 stanovnika, srednji s 10.000 do 35.000 stanovnika te mali grad s manje od 10.000 stanovnika.
Rijeka je odnijela pobjedu, među ostalim, zbog najbolje strategije razvoja pametnog grada, najboljeg indeksa digitalne spremnosti uprave u kategoriji velikih gradova i najvećeg broja programa visokog obrazovanja (VI. stupanj naviše) u području IKT. Uz to, u samom je vrhu po kWh energije koje grad godišnje proizvede iz obnovljivih izvora energije (postrojenja i izvori kojima upravljaju Grad i gradske tvrtke i institucije) te po udjelu visokoobrazovanog stanovništva (VŠS, VSS i doktori znanosti) u kategoriji velikih gradova (21,02 posto).
Koprivnica je, pak, pobijedila zbog broja potpornih institucija specijaliziranih za IKT, startupova, inovacija i održivog razvoja, po udjelu parkirnih mjesta na području grada obuhvaćenih mobilnom naplatom parkinga te kWh energije koje grad godišnje proizvede iz obnovljivih izvora energije.
Za Pazin odlučujući su bili strategija razvoja pametnog grada, indeks digitalne spremnosti uprave, najveće izdvajanje za obrazovanje u kategoriji malih gradova te najveći udio gradskog proračuna namijenjenog potporama za tvrtke koje se bave IKT-om, startupovima i inovacijama.
Pametna sela u Zagrebačkoj županiji
- U okviru, pak, projekta Program razvoja pametnih sela u Zagrebačkoj županiji do 2030. – akcijski plan, provedena je analiza stanja na seoskim područjima Zagrebačke županije - rekao je Josip Kraljičković, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo u Zagrebačkoj županiji.
Objasnio je da unatoč tomu što seoska naselja postoje na cijelom području županije, u ovom projektu je posebna pozornost posvećena područjima općina kojih je 25 u Zagrebačkoj županiji. Inače, u Zagrebačkoj županiji, dodaje Kraljičković, najveći je broj naselja i poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj, međutim, pojedina seoska područja u županiji drastično se razlikuju prema demografskim, gospodarskim i prostornim pokazateljima.
- Određena su tri strateška razvoja cilja. Radi se o povećanju gospodarske aktivnosti kroz proizvode i usluge dodane vrijednosti s naglaskom na primjenu ekoloških načela, visokih tehnologija i digitalnih rješenja, potom podizanju kvalitete života, dostupnosti komunalne, društvene, informacijsko komunikacijske i socijalne infrastrukture. Zadnji cilj je razvijanje osjećaja pripadnosti zajednici i poticanje sudjelovanja u mjesnom razvoju i primjena digitalnih tehnologija u svim fazama i oblicima odgoja i obrazovanja. Kako bi se to ostvarilo određene su mjere te je izdvojeno jedanaest najvažnijih projekata: razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa na području Zagrebačke županije, web platforma Pametno selo Zagrebačke županije, seoske IT oaze za digitalne nomade, infopunkt/digitalna ploča, pametna sela za zdraviji život, digitalna poljoprivreda, energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije, primjena pametnih tehnologija u poljoprivredi digitalna tržnica proizvoda Zagrebačke županije, širenje digitalnih znanja i stvaralaštva te društveno aktivna zajednica – rekao je Kraljičković.
Nova širokopojasna infrastruktura za 218 milijuna kuna
Županija se odlučila na ovaj projekt zbog provedbe važeće Županijske razvojne strategije i važeće Strategije razvoja informacijske i komunikacijske tehnologije na području Zagrebačke županije – Pametna Županija te izrade novog županijskog strateškog dokumenta Plana razvoja Zagrebačke županije za razdoblje 2021. - 2027. U provedbi je sada pilot projekt razvoja pametnih sela u Općini Rakovec kojim se želi povećati digitalna pismenost stanovnika, ulagati u razvoj lokalnih talenata, ustrojiti digitalna tržnica, osmisliti turističku ponudu i povećati upotrebu digitalnih tehnologija u poljoprivredi.
- Provode se i tri projekta u sklopu razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa, vrijedna 218 milijuna kuna u gradovima Ivanić-Gradu i Dugom Selu s općinama Brckovljani, Kloštar Ivanić i Križ; gradovima Sveta Nedelja i Samobor s općinom Stupnik; te gradom Zaprešićem i općinama Brdovec, Dubravica, Jakovlje, Luka, Marija Gorica te Pušća. Prema potpisanim ugovorima s operaterima planirano je da do 2023. 48.851 korisnika dobije širokopojasni pristup minimalne brzine 40 Mbits, a veći dio korisnika i brzine 100 i više Mbits simetrično. Najveći dio ovog programa će postati sastavni dio novog županijskog Plana razvoja Zagrebačke županije za razdoblje 2021. - 2027. Program je odlična podloga za traženje i dobivanje bespovratnih EU sredstava, posebice putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te Nacionalnog strateškog plana zajedničke poljoprivredne politike od 2021. do 2027. - istaknuo je Kraljičković.