Hrvatska
StoryEditor

Veljko Nižetić (Strabag): Javni naručitelji poništavaju natječaje, a na svakome imaju sve veće i veće ponude

16. Prosinac 2021.
Veljko Nižetić, direktor STRABAG - afoto Lider Media
Strabag nije uništio ni Konstruktor ni Viadukt ni Hidroelektru. Njih je uništilo to što su bili naslonjeni na velike infrastrukturne projekte koji su jednom stali. Nama je u interesu da Hrvatska ima barem još nekoliko jakih građevinskih tvrtki. Takve, ozbiljnije tvrtke razmišljaju jednako kao Strabag. One neće raditi gluposti nudeći nerealno niske cijene na natječajima

Nakon što se šest godina pripremao dokument 'Posebne uzance o građenju', HGK i HUP potpisali su ga prošli tjedan uza suglasnost Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Uvedene su definicije nepredviđenih radova, podizvođača, vrsta jamstava, potanko su definirane vrste ugovaranja cijena radova i promjene tih cijena... Dakle, kako postupiti u pojedinim situacijama, to nam kažu 'Posebne uzance'. Što te nove uzance donose građevinarima, za Lider govori ​Veljko Nižetić, direktor Strabaga Hrvatska, s kojim smo razgovarali i o stanju u hrvatskome građevinarstvu te Strabagovim poslovnim potezima.

Što donose 'Posebne uzance' za građevinske kompanije?

– Graditeljstvo je jedna od rijetkih gospodarskih grana koje 'Posebnim uzancama' uređuju svoje djelovanje. To je cjelovit dokument koji proizlazi iz Zakona o gradnji i regulira odnose među sudionicima gradnje. Cilj je ujednačiti razlike u gledištima sudionika u gradnji i tako osigurati bolju provedbu ugovora te smanjenje broja sporova. I zato pozdravljamo donošenje 'Posebnih uzanci' i očekujemo da će ih naručitelji, pogotovo javni, primjenjivati. Naime, nije važno samo to što su 'Posebne uzance' donesene, važno je da budu prihvaćene i da se primjenjuju. To govorim zbog onoga što se događalo u prethodnom razdoblju kad su naručitelji isključivali primjenu posebnih uzanci u posljednje vrijeme zato što su bile zastarjele.

Što je smetalo u starim uzancama?

– S protekom vremena neke su odredbe postale neživotne jer se mijenjala zakonska regulativa, ali i pravna praksa. Osim toga, tu materiju pokriva i Zakon o obveznim odnosima, no on je u nekim dijelovima neprecizan, a u dijelu koji se odnosi na npr. promjenu ugovorene cijene i fiksne cijene je nedorečen. Zakon se u tom dijelu nije mijenjao od sedamdesetih godina prošlog stoljeća, zato očekujemo da će zakonodavac prepoznati potrebu da taj dio osvježi.

U kojem smislu?

– Zakon o obveznim odnosima kaže da, u slobodnoj interpretaciji, ako se cijena promijeni za više od deset posto i pritom se ne kaže koja cijena – ukupna, jedinična ili cijena sastavnice jedinične cijene – može se korigirati. To je neprecizno, a pogotovo treba uzeti u obzir da je marža u građevinarstvu između dva i pet posto. Dakle, dok se cijene ne promijene za deset posto rasta, građevinska tvrtka već je u gubitku, što je neprihvatljivo, pogotovo u trenutačnim okolnostima izrazitih skokova cijena i nesigurnosti dobavnih lanaca.

Jesu li do sada, nakon poskupljenja materijala, naručitelji pokazali razumijevanje za to?

– Za sada ima malo razumijevanja. Imamo, primjerice, poslove koje smo započeli 2019. i moramo ih završiti sljedeće godine. Ako je sav trošak izvanrednih okolnosti koje su posljedica globalnih zbivanja uzrokovanih pandemijom na nama, nećemo to moći podnijeti i možda ćemo morati odustati od nekih ugovora. Međutim, moram istaknuti da je Vlada shvatila razmjere problema u našem sektoru i u rujnu je donijela rješenje kojim je uputila preporuke naručiteljima da sagledaju te izvanredne okolnosti. To odgovorna vlada mora napraviti, inače se veliki infrastrukturni projekti neće moći završiti, izvođači to neće moći podnijeti. Javni naručitelji prepoznali su Vladine preporuke i očekujemo, da bi se projekti realizirali, pozitivne reakcije na naše buduće zahtjeve.

Hoće li 'Posebne uzance' uspjeti spasiti domaće građevinare?

– To nije njihov cilj, ali uređenje odnosa u svakom će slučaju pomoći građevinskoj industriji. Trenutačno je u sektoru dosta posla, ali zbog poremećaja cijena u najtežoj su situaciji oni koji su prijašnjih godina prihvaćali poslove s izrazito niskim cijenama i tako popunili svoje kapacitete. Sad će itekako osjetiti što znače nestašice i poskupljenje materijala. No izlaz postoji jer vjerujem da će posla biti i u budućnosti, i infrastrukturnih investicija financiranih EU fondovima i onih, primjerice, vezanih uz obnovu nakon potresa. Cijena gradnje rast će jer će nedostajati radne snage. U Sloveniji imamo situaciju da je nezaposlenost samo četiri posto, da plaće rastu za deset do petnaest posto, da jedna tvrtka drugoj uzima inženjere… Možda toga uskoro bude i kod nas.

Znači, očekujete da će rasti vrijednost projekata.

– Očekujem. Ovdje bih se osvrnuo na veliki problem koji imamo. Cijena gradnje je porasla pa za projekte u vodnoj infrastrukturi Strabag i drugi ponuđači na natječajima nude cijene koje su i više od 50 posto iznad procijenjene vrijednosti. Ili još drastičniji primjer: ponavljanje natječaja za projekte gradnje centara za gospodarenje otpadom. Naime, u gradnji tih centara ponude tvrtki na javnim natječajima i dvostruko su veće od procijenjene vrijednosti, zbog čega naručitelji ponište natječaje i raspišu nove, ali – s jednakom procjenom. Ne znam što očekuju, da će cijene pasti nekom čarolijom?! Naručitelji se ne snalaze baš najbolje, poništavaju natječaje, a na svakom imaju sve veće i veće ponude. Smetaju mi njihov nemar i nebriga za gospodarstvenike koji se javljaju na natječaje. Svaka ponuda za centar za gospodarenje otpadom nas stoji između 100 i 150 tisuća eura jer je riječ o kompleksnim postrojenjima koje ponuđač mora osmisliti prije predaje ponude. Kažu nam naručitelji da nemaju novca za više, ali onda neka stanu s tim, neka smanje objekte ili neka se nađe novac.

Zapošljavate 1500 ljudi. Kad vam je ponestalo radnika, jeste li iskoristili priliku što ste dio velikog sustava pa povukli neke od njih iz Austrije?

– Nismo to mogli jer tu imamo problem s visinom plaća. Nitko od njih ne bi došao raditi i primati hrvatsku plaću, a nama se ne isplati davati im plaće poput onih u Austriji. S druge strane, ne smijemo svoje ljude iz Hrvatske slati u Strabagove trening-centre za operatere građevinskih strojeva u Austriji jer se nitko od njih ne bi vratio. Njih bi vrbovali naši kolege u Austriji.

S vremena na vrijeme iz nekih krugova čujem tvrdnje da Strabag uništava domaće građevinske tvrtke poput Konstruktora, Viadukta ili Hidroelektre. Kakav je vaš komentar na to?

– Čujem to, no to nije točno, to dolazi iz nekih konkurentnih krugova. U čemu je Strabag drugačiji od neke hrvatske tvrtke? Jedino u tome što ima odličnu organizaciju rada, kvalitetan kadar i dobro razvijen sustav kontrole i praćenja troškova. Strabag nije uništio ni Konstruktor ni Viadukt ni Hidroelektru. Njih je uništilo to što su bili naslonjeni na velike infrastrukturne projekte koji su jednom stali. Pokušali su na stranim tržištima, no nije im išlo. Kakve Strabag ima veze s tim!? A zašto je on to razdoblje preživio? Istina, imamo jaku maticu u Austriji, no Strabag nije ni srljao s besmislenim cijenama na natječajima. Svi oni vodili su se logikom da ugovore poslove po bilo koju cijenu misleći da će tadašnja kriza trajati godinu dana. Da je toliko trajala, to bi se i moglo razumjeti, ali moglo se pretpostaviti da će trajati i dulje. Postoje razne floskule, primjerice: 'Strabag će ti doći s odvjetnicima i uzet će ti lovu'; 'E, sa Strabagom ne možeš, kad ti on dođe…' U Strabagu samo vlada red i to je razlog našeg uspjeha. I rekao bih ovo: upravo suprotno tim tvrdnjama, smatramo da u Hrvatskoj trebaju jake građevinske tvrtke kao što je Strabag. Postoji razlog zbog kojeg to tvrdim. To je, naime, Strabagov interes. Ako nema jakih domaćih građevinskih tvrtki, glas te industrije bit će slab. Kad probleme industrije državnim tijelima iznose tri ili četiri jaka hrvatska građevinska poduzetnika, svaki s po tisuću zaposlenih, glas industrije drukčije će se slušati. Zato nam je u interesu da Hrvatska ima barem još nekoliko jakih građevinskih tvrtki. S druge strane, takve, ozbiljnije tvrtke razmišljaju jednako kao Strabag. One neće raditi gluposti nudeći nerealno niske cijene na natječajima. 

Cijeli intervju pročitajte u tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.

30. siječanj 2023 04:19