Kad je prije desetak dana ministar gospodarstva Tomislav Ćorić gostovao u RTL-ovu 'Dnevniku', novinar ga je pitao hoće li se Vladine mjere pomoći poduzećima za ublažavanje posljedica od pandemije produljiti i na lipanj. Ministar je bio neodređen opravdavši se da će se odluka o tome tek donijeti i takvo stajalište samo je pojačalo neizvjesnost s kojom se poduzetnici suočavaju više od godinu dana.
Vlada premijera Andreja Plenkovića donijela je uglavnom dobre mjere, generalno je stajalište poduzetnika u dosadašnjoj komunikaciji s njima iako, sigurno, ima i onih koji nisu zadovoljni, primjerice vlasnici tvrtki za povremeni prijevoz. Ali poduzetnike iritira neizvjesnost jer je trajnost mjera nepredvidiva za razliku, primjerice, od onih u razvijenijim zemljama.
Upravo te primjere ističe predsjednik Uprave Požgaj grupe Nikola Požgaj koji navodi Njemačku u kojoj je uveden tzv. semafor i jasno je navedeno na koliki se broj oboljelih pali crveno svjetlo te koje mjere u tom slučaju vrijede za pomoć poduzetnicima. Isto se tako zna kad se mjere ukidaju, pa poduzetnici mogu biti spremni na ono što ih čeka. Jasno je i Požgaju i drugim sugovornicima da Hrvatska nije Njemačka, ali naglašava da Vlada mora objasniti dokad će vrijediti koja COVID mjera.
Jednako razmišlja i Ilija Tokić, vlasnik tvrtke Tokić, sad u mirovini. Dok se zabavlja s unucima, govori kako njegova tvrtka nije ni iskoristila mjere pomoći jer su lanjsku godinu završili s čak nešto većim prihodima.
– Ipak, razumijem psihozu poduzetnika zbog neizvjesnosti trajanja mjera i slažem se da Vlada mora uputiti jasnu poruku koliko će one trajati, a ne da gotovo svaki mjesec donosi odluku o produljenju mjera za sljedeći mjesec – kaže Tokić.
Zoran Pantalon, suvlasnik i direktor Kraljevskih vinograda pokraj Zadra, posve se slaže s tim, ali i upozorava da bi Vlada trebala pomoći u produljenju moratorija, barem kad su u pitanje državne financijske institucije poput HBOR-a, odnosno da sve i u tome bude predvidivo. Čak ni s Vladinim mjerama poduzetnici nisu lišeni neizvjesnosti, pa u Udruzi Glas poduzetnika podsjećaju na to da su od početka svoga djelovanja naglašavali važnost unaprijed definiranog plana eliminiranja posljedica ekonomske krize i nudili svoje stručnjake i prijedloge.
– Nažalost, i danas smo u situaciji da se odlučuje od mjeseca do mjeseca i unosi nepotrebna neizvjesnost te rizik za poslovanje poduzetnika. Naravno da je to utjecalo, među ostalim, na psihološko stanje poduzetnika, ali i njihovih zaposlenika, koji ne mogu sa sigurnošću predvidjeti važne segmente svog života. Ovako katastrofalan organizacijski pristup rješavanju jedne od najvećih kriza nije samo pitanje za ministra Ćorića, nego i za njemu nadređenoga predsjednika vlade Andreja Plenkovića koji očito ne smatra da su mu ekonomske stvari prioritetne. Ako to nije prioritet, pitamo se što jest – oštro će iz UGP-a.
Možda je to malo preoštra formulacija jer možemo pretpostaviti da je premijeru i spomenutom ministru ipak gospodarstvo među prioritetima, samo nam se čini da griješe u svojim aktivnostima. Pa iako će se Vladinim potporama za očuvanje radnih mjesta poduzetnici moći koristiti i u lipnju, da u Vladi ne razmišljaju o tome da se odrede dokad će vrijediti koje mjere, jasno je i iz toga što nismo dobili odgovor na svoj upit. Ipak, dobili smo ga posredno preko HGK iz kojeg nam prenose Vladin stav po tom pitanju. HGK i Vlada u stalnoj su komunikaciji i nastoje naći rješenja za aktualnu situaciju, no tijekom te komunikacije, kažu u HGK-u, Vlada je jasno poručila 'kako će mjere biti aktivne sve dok postoje određene zabrane poslovanja, a da će se one gasiti kako će poslovanje tvrtkama biti omogućeno i potpuno slobodno'. Dakle, čim se ukinu zabrane, i država će zavrnuti pipu, što, smatramo, nipošto je dobro. HGK je o tome izvijestio svoje tvrtke članice.
– Jasno je da se usred ovako duge krize, nepredvidljivosti i nemogućnosti normalnog poslovanja osjeća nesigurnost. Ta će se nesigurnost, vjerujemo, postupno smanjivati s postupnim ukidanjem mjera zaštite s dolaskom ljeta. N, poduzetnici će se suočiti s možda još većim izazovom: kako ponovno aktivno i uspješno pokrenuti poslovanje. To se najviše odnosi na turizam, ugostiteljstvo i industriju događanja, koji su do sada i bili najviše pogođeni, a i dalje je pred njima neizvjesnost povezana s uspjehom turističke sezone – kažu u HGK-u.
Da u Vladi ne razmišljaju dugoročno, možemo zaključiti i na temelju toga što se nije htjela odrediti ni prema HUP-ovu dokumentu koji je ta institucija nedavno poslala ministru financija Zdravku Mariću, a u kojem se iznose upravo takvi prijedlozi, ali i niz konkretnih prijedloga o tome kako pomoći gospodarstvu tijekom, ali i nakon tzv. otključavanja svih gospodarskih djelatnosti.
Više pročitajte u novom broju digitalnog i tiskanog izdanja Lidera.