Nejednakost plaća muškaraca i žena jedna je od tema koje dobivaju sve više pozornosti. Podaci o tome koliko su zapravo žene potplaćene kreću se od službenih 7,5 posto (prema Državnome zavodu za statistiku) do 17 posto (prema podacima servisa MojaPlaća, partnera portala MojPosao).
Bankarski stakleni strop
Statistički podaci otkrivaju još jedan trend koji se razlikuje od prevladavajućeg dojma da privatni sektor više potplaćuje žene od državnih i javnih službi. Naime, među prvih pet djelatnosti u kojima su razlike najveće čak su tri iz pretežno državnog sektora. Uvjerljivo je najveća diskriminacija u financijskom sektoru, gdje se za lipanj muškarcima u prosjeku isplaćivalo čak 4078 kuna više nego ženama (što je 31,3 posto više od ženske prosječne neto plaće, koja je iznosila također visoke 8953 kune). U tom je konzervativnom sektoru u privatnom vlasništvu menadžerski stakleni strop najčvršći i samo rijetke žene uspijevaju se probiti u muško društvo najvećih plaća i bonusa.
Od ostalih sektora, osim ICT-a, gdje je razlika 1491 kuna (14,7 posto), najveće su razlike u djelatnostima koje se većinski vežu uz državno vlasništvo: zdravstvu i socijali (2388 kuna, odnosno 22,4 posto), javnoj upravi (1353 kune, odnosno 15 posto) i obrazovanju (1285 kuna, odnosno 14,5 posto).
Međutim, prema podacima vodećeg portala za zapošljavanje, privatne tvrtke prave veće razlike po spolovima od državnih. U privatnima koje su u domaćem vlasništvu žene su plaćene 16 posto manje od muškaraca, a u stranima 18 posto manje; u državnim tvrtkama plaćene su pak 10 posto manje, a u javnoj i lokalnoj samoupravi 11 posto manje.
Dulji staž – veća razlika
Odakle takve razlike? Podaci servisa MojaPlaća temelje se na 50.000 zaposlenih ispitanika koji su upitnik popunili u posljednjih godinu dana i normalno je da je taj prosjek niži i bliži tržištu rada jer su na njemu ljudi koji su nezadovoljni primanjima i/ili žele promijeniti posao. A to posebno vrijedi za anketirane žene.
Može se pretpostaviti da velik broj zaposlenika u državnom i javnom sektoru nije motiviran da se aktivira na tržištu rada, odnosno ipak je zadovoljno primanjima u državnoj službi. Dakle, državna statistika uzima u obzir i one plaće kod kojih je jaz nastao u neka 'još patrijarhalnija' vremena. Osim toga, jaz između muških i ženskih plaća povećava se s godinama staža. To potvrđuju i ispitanici servisa MojaPlaća:
– Razlika u plaći muškaraca i žena s manje od godinu dana iskustva iznosi 11 posto u korist muškaraca, među onima s tri do pet godina staža raste na 17 posto, a najveći nerazmjer, čak 19 posto, pronalazimo kod zaposlenika s više od šest godina iskustva – stoji u odgovoru portala MojPosao.
Iznimka su građevina i revizija
Treba reći da su žene znatno potplaćene i u uslužnim djelatnostima, prerađivačkoj industriji i trgovini, što je još dramatičnije jer se ondje isplaćuju manje plaće. MojaPlaća dolazi do razlike od 27 posto u uslužnim djelatnostima te tekstilnoj i kožnoj industriji odnosno 23 posto u trgovini. Naravno, treba imati na umu da žene često rade na slabije plaćenim poslovima (blagajnice u trgovinama, čistačice u uredima, medicinske sestre u zdravstvu…). Kad se gledaju pojedinačna radna mjesta, onda je među ispitanicima portala manja razlika između žena i muškaraca – osam posto.
Za službenu statistiku iznimka je građevinski sektor, jedini u kojem žene dobivaju znatno veći prosjek od muškaraca – čak 7,6 posto. No to je i logično jer su tu muškarci većinom 'bauštelci', a žene mahom obavljaju bolje plaćene uredske i inženjerske poslove. I servis MojaPlaća ima podatke o platnom favoriziranju žena u nekim zanimanjima: revizorice imaju u prosjeku 15 posto višu plaću od muških kolega; slična je situacija i kod stručnjaka za društvene mreže ili fakturista.