Danas se na Liderovoj konferenciji 'Dan velikih planova' predstavlja publikacija '500 najboljih' koju predvodi Zagrebačka banka. Zaba je skočila s prošlogodišnjeg četvrtog na prvo mjesto, ostvarivši rekordnu novostvorenu vrijednost od 414 milijuna eura.
Razlog tome je rekordna dobit – Zaba je prva kompanija koja je prebacila dvije milijarde kuna dobiti prije oporezivanja, što, zasigurno, posebno veseli financministra Zdravka Marića koji će u proračun dobiti 18 posto od tog iznosa – oko 360 milijuna kuna. Slijedom toga, tisuću najboljih kompanija ostvarilo je dobit na koju treba platiti 6,5 milijardi kuna poreza! Doduše, u proračunu će završiti malo manje jer neke od tih tvrtki imaju i porezne olakšice.
Cijeli bankarski sektor pravi je dobitnik protekle godine. Uz istu razinu prihoda (prosječna banka iz top tisuću čak ima pet posto manji prihod), novostvorena vrijednost prosječne banke porasla je više od 16 posto, prije svega zbog rasta dobiti od 26 posto. O čemu je riječ? S jedne strane, banke su pad kamatnih stopa platile manjom zaradom, odnosno padom prihoda.
S druge strane, lani je ukupni bankarski sektor prodao 5,4 milijarde kuna tzv. loših kredita. To je oslobodilo velike troškove vrijednosnih usklađenja i rezervacija za gubitke. Samo Zagrebačka banka tako je došla do dodatnih 864 milijuna kuna. Zato su banke udjel među najboljima u godinu dana povećale s 10 na 11 posto prema novostvorenoj vrijednosti, a prema dobiti rast udjela još je veći. Banke u ukupnoj dobiti najboljih kompanija sudjeluju s 15,7 posto, puna dva postotna boda više nego prethodne godine.
Usporedno s time, najjače su tvrtke koje se bave preprodajom dugova taj bankarski minus pretvorile u svoj plus. B2 kapital popeo se sa 77. mjesta na 51. među najboljima, EOS Matrix s 307. na 102. mjesto…
Osim terceta najboljih (i najvećih) banaka – Zabe, PBZ-a i Erstea – među deset najboljih uobičajeno je Ina. Ovaj put skliznula je na drugo mjesto, ali uvijek je u vrhu – osim u godinama kad je iskazivala gubitak, zbog čega i nije mogla doći među najbolje.
Najjači telekom, HT, uspio je preskočiti HEP ODS, a top 10 zaključuje još jedna HEP-ova tvrtka, HEP Proizvodnja, koja se popela za jedno mjesto. Drugi su pridošlica među deset najboljih Hrvatske autoceste, ali njihov veliki skok s 35. na osmo mjesto ne znači briljantno poslovanje.
Naprotiv, prema produktivnosti pale su sa 139. na 271. mjesto, ali prihvaćanje više od 2700 zaposlenika tvrtke HAC – održavanje i naplata cestarine poguralo je novostvorenu vrijednost zahvaljujući većim prihodima (2017. HAC – ONC ostvario je 654 milijuna kuna) i većim izdacima za plaće.
Još dvije državne tvrtke, Hrvatske šume i HP – Hrvatska, na svojim su uobičajenim pozicijama. No sad državni sektor u TOP 10 ostvaruje prednost pred privatnim sektorom, koji predstavljaju 'četiri i pol' kompanije – tri banke, jedan telekom i Ina, koja je 'poluprivatna', s gotovo 45 posto državnog udjela.
Iz prvih deset ispala je Pliva, prije svega zbog smanjenog prihoda od izvoza, posebno na američko tržište, na kojem su pale cijene, i zbog pada funte prouzročenoga Brexitom. Plivinu sudbinu – s prosječnim padom novostvorene vrijednosti po tvrtki od 28 posto i izvoza od 13 posto – dijelio je cijeli farmaceutski sektor koji se, srećom, ove godine oporavlja. Iz top 10 ispao je i Zagrebački holding, iz kojeg su izdvojeni ZET i Zagrebački velesajam.