Kada se prošle godine počeo širiti Covid-19, bogate su zemlje potrošile milijarde dolara kako bi ubrzale razvoj cjepiva i kupile rane zalihe istog. Sada, nakon što je prošlo 18 mjeseci od izbijanja pandemije, cjepiva su tu, spašavaju živote i ekonomije ali pretežno u zemljama koje si ga mogu priuštiti.
I dok farmaceutske tvrtke jašu na valu podrške nakon početnih kritika zbog visokih cijena, sve se češće počinju suočavati sa škakljivim pitanjem – koliko naplatiti cjepivo siromašnim zemljama kako bi i oni zaštitili svoje stanovništvo od bolesti koja je od sada potamanila oko 4 milijuna ljudi.
Odgovor je u većini slučajeva isti, a on je mnogo!
Cjepiva protiv covida postala su zbilja unosan biznis, vrijedan više od 100 milijardi dolara, a američki proizvođači lijekova Moderna Inc. i Pfizer Inc. spremni su najviše profitirati, zajedno s kineskim tvrtkama Sinovac Biotech Ltd. i Sinopharm Group Co.
Istraživači Londonske škole ekonomije i političkih znanosti procjenjuju da su do sada Vlade i neprofitne organizacije investirale najmanje 10 milijardi dolara u cjepiva, dok Globalni zdravstveni centar iz Ženeve dodaje u istraživanje i javna ulaganja u cjepiva pa se cijela cifra penje na 50 milijardi dolara.
No, sve se to odnosi na bogate zemlje, dok u onim državama gdje novca nedostaje kao recimo u BiH, napori oko cijepljenja idu mnogo sporije, što određene države čini osjetljivima posebno na nove varijante virusa koje se svako malo javljaju.
Postavlja se pitanje, zašto javno financirana cjepiva donose tako velike dobiti za farmaceutske tvrtke dok istovremeno veliki dio stanovništva ostaje necijepljen.
Pfizer, koji nije prihvatio subvencije američke vlade za razvoj ali je prošle godine osigurao ugovor od gotovo dvije milijarde dolara za opskrbu cjepiva po SAD-u ove će godine 'ubrati' oko 26 milijardi dolara od prodaje cjepiva, dok će Moderna, koja je uzela spomenute potpore za razvoj cjepiva od oko 4,1 milijardu dolara godinu završiti s oko 19 milijardi dolara profita od prodaje cjepiva. Sljedeće godine taj bi se iznos mogao popeti na čak 36 milijardi dolara, navodi Bloomberg i dodaje kako AstraZeneca i njeni partneri s Oxfordskog Sveučilišta neće profitirati od svojih cjepiva.
Mnoge države sa srednjim dohotkom, koje ne ispunjavaju uvjete za besplatne doze u okviru globalnog napora za distribuciju cjepiva nazvanog Covax suočene su s pritiskom na svoje zdravstvene proračune iz kojih će morati izdvojiti stotine milijuna dolara kako bi imunizirale svoj narod. Cijene po dozi se uvelike razlikuju i krije ih velo tajne, ali neki brojevi ipak polako izlaze na površinu.
Procijenjene najniže cijene koje naplaćuju proizvođači cjepiva
Recimo, Kolumbija koja za imunizaciju stanovništva troši oko milijardu dolara pristala je platiti gotovo 300 milijuna dolara za 10 milijuna doza Moderne, što znači da jednu dozu plaćaju 30 dolara što je gotovo dvostruko više po dozi od onoga što Moderna naplaćuje SAD-u.
Moderna je zabilježila 1,36 milijardi dolara od prodaje cjepiva u SAD-u u prvom tromjesečju 2021., isporučili su 88 milijuna doza, što znači da je jedna doza koštala 15,5 dolara. U ostatku svijetu, cijena jedne doze Moderne iznosi 27 dolara po dozi.