Dobri rezultati većinom su posljedica napretka u energetskom sektoru, prije svega zahvaljujući zamjeni proizvodnje električne energije iz ugljena proizvodnjom iz obnovljivih izvora i plina
U općoj suši dobrih vijesti ove godine ističe se ona da su emisije stakleničkih plinova u Europskoj uniji prošle godine dosegnule najnižu razinu u posljednja tri desetljeća. Kako pokazuje godišnje 'Izvješće o napretku mjera klimatske politike EU', objavljeno ovaj tjedan, razine emisija stakleničkih plinova u Europskoj uniji (bez Ujedinjenoga Kraljevstva) smanjile su se za 3,7 posto u odnosu na godinu prije, a u usporedbi s 1990. za čak 24 posto.
Istodobno je BDP u usporedbi s 2018. porastao za 1,5 posto. U prošloj su godini tako najviše pale razine emisija obuhvaćenih sustavom Europske unije za trgovanje emisijama, nemalih 9,1 posto u odnosu na 2018., što približno odgovara iznosu od 152 milijuna tona ekvivalenta ugljikova dioksida (Mt CO2eq).
Povećana ulaganja
To je većinom rezultat napretka u energetskom sektoru, u kojem je zabilježen pad emisija od gotovo 15 posto, prije svega zahvaljujući zamjeni proizvodnje električne energije iz ugljena proizvodnjom iz obnovljivih izvora i plina. Emisije u industrijskom sektoru smanjile su se za gotovo dva posto. Provjerene emisije iz zrakoplovstva, koje trenutačno obuhvaćaju samo letove unutar Europskoga gospodarskog prostora, nastavile su umjereno rasti te su se u odnosu na 2018. povećale za jedan posto, odnosno za približno 0,7 Mt CO2eq.
Razine emisija koje nisu obuhvaćene sustavom EU za trgovanje emisijama, kao što su one iz sektora industrije, prometa, građevinarstva, poljoprivrede i otpada, nisu se znatno promijenile u odnosu na 2018. Sasvim očekivano, Unijini rashodi za zaštitu klime povećali su se prošle godine i taj će trend nastaviti tijekom oporavka od pandemije COVID-19.
Trgovanje emisijama
Nadalje, prihodi od dražbi u sklopu sustava za trgovanje emisijama postaju sve važniji izvor financiranja borbe protiv klimatskih promjena. Ukupni prihodi koje su države članice, Ujedinjeno Kraljevstvo i zemlje Europskoga gospodarskog područja ostvarili od dražbi od 2012. do sredine 2020. iznosili su više od 57 milijardi eura, a više od pola tog iznosa ostvareno je u protekle dvije godine.
Ukupni prihodi od dražbi 2019. premašili su iznos od 14,1 milijarde eura. Od tog ukupnog iznosa 77 posto iskoristit će se u klimatske i energetske svrhe, što je povećanje od sedam postotnih bodova u odnosu na 2018., kad je udio tih prihoda iznosio 70 posto. Osim toga, sve više projekata vezanih uz klimu financiranih sredstvima EU financira se monetizacijom emisijskih jedinica u sklopu programa 'NER 300' Inovacijskog fonda i Fonda za modernizaciju, poručuju iz Komisije.