Više od polovice svjetske populacije trenutno živi u gradovima, a kako vrijeme prolazi, jasno je da će sve više urbanih stanovnika svoje mjesto tražiti upravo u metropolama.
Megagradovi su definirani kao urbana područja s populacijom većom od 10 milijuna ljudi, a ova infografika pokazuje 20 najmnogoljudnijih gradova koristeći podatke sa stranice Macrotrends.net
Danas se više od 80 posto ljudi u zemljama s višim dohotkom nalazi u urbanim područjima, a u zemljama s višim srednjim dohotkom taj se broj kreće između 50 i 80 posto. Migracije prema gradovima nisu ništa novo, a zbog sve boljih prilika koje se pružaju u gradovima, jasno je da ljudi iz ruralnih područja traže načine da život učine lakšim i lagodnijim.
U zadnjih deset godina Tokio, koji se nalazi na prvom mjestu ove liste, narastao je za 559 000 ljudi, dok je Delhi u istom vremenskom razdoblju stekao novih 8 milijuna ljudi.
Šangaj je narastao za više od 7 milijuna ljudi, dok je São Paulo narastao za više od 2 milijuna, a Mexico City za nešto više od 1,6 milijuna ljudi.
Zanimljivo je da se Mexico City 2010. godine našao na trećem mjestu liste najvećih gradova, ali je od tada zabilježio sporiji rast u odnosu na konkurente, Šangaj i São Paulo.
Najpopularniji gradovi danas
Iako je Tokio najmnogoljudniji grad na svijetu s 37.393.000 ljudi, ovaj se broj izravnava zbog pada nataliteta i starenja stanovništva. S druge strane, indijski i kineski gradovi nastavit će brzo rasti u narednim godinama. Zapravo se očekuje da bi stanovništvo Delhija moglo premašiti tokijsko do 2028. godine.
Do 2035. godine očekuje se da će dva nova grada ući na ovu listu u top 20. Radi se gradu Bangalore (Indija) i Lahore (Pakistan) koji će s liste izbaciti Tianjin i Buenos Aires. Uz to, očekuje se da će Guangzhou, Shenzhen i Chennai do 2035. godine ispuniti definiciju megagrada.
Urbani rast nastavit će se uglavnom u Aziji i Africi, jer se neki gradovi u regijama poput Europe zapravo počinju smanjivati u stanovništvu zbog starenja građana i pada nataliteta. Od 2012. godine smrtnost u EU-u nadmašuje broj rođenih - u 2019. godini bilo je 4,7 milijuna smrtnih slučajeva u odnosu na 4,2 milijuna rođenih, iako je neto migracija spriječila pad broja stanovništva.
Iako masovna urbanizacija sa sobom nosi nedostatke poput onečišćenja i prenapučenosti, pozitivne strane očito nadmašuju negativne za većinu ljudi. Pogodnost, bolji poslovi, lakši pristup socijalnim uslugama i veće plaće razlozi su zbog kojih će se ljudi vjerojatno nastaviti seliti u gradove, čak i u post-COVID eri.
U bliskoj budućnosti, pojavom pametnih i zelenih gradova, kvaliteta života mnogih urbanih stanovnika vjerojatno će se nastaviti poboljšavati, a veća će se urbana područja pretvoriti u megagradove.