Vrijednost imovine investicijskih fondova vezanih uz kriptovalute višestruko je porasla i zbog sve jače državne regulacije tog tržišta u gotovo svim zemljama. Snažnije su u taj svijet ušli i najkonzervativniji ulagači – mirovinski fondovi
Poslovni anđeo i ulagač u inovativne tehnologije Hrvoje Prpić ulaže i u kriptovalute bitcoin i ether te misli da je bitcoin buduće digitalno zlato koje ljudi koji imaju višak novca čuvaju za situacije koje se ne mogu predvidjeti. Zahvaljući njemu i sličnima vrijednost imovine investicijskih fondova povezanih s kriptovalutama prošle je godine porasla čak sedam puta.
Prema podacima CoinSharesa, američke kompanije za upravljanje imovinom, lani je u fondove za kriptovalute uloženo 5,6 milijardi dolara, a 2019. samo 2,57 milijardi dolara, te je ukupna imovina fondova za kriptovalute 2020. vrijedila oko 19 milijardi dolara. Najbolje ide Grayscaleu, najvećemu svjetskom fondu kriptovaluta, koji je nedavno u samo tjedan dana imao ulaz od 250,8 milijuna dolara. Vrijednost bitcoina narasla je prošle godine više od 300 posto, a ove je godine jedan bitcoin postigao cijenu veću od trideset tisuća dolara.
Budućnost bitcoina i ethera
Iako iza bitcoina ne stoji vrijednost kao, primjerice, iza dionica ili nekretnina, privlači sve više zanimanja. Među ulagačima vlada mišljenje da bi mogao postati novo zlato. Prema Prpićevim riječima, njegova vrijednost i dalje će rasti jer je ukupan broj bitcoina ograničen (zasad ih je 18,5 milijuna, a do 2140. bit će ih 21 milijun).
– Nitko još nije uspio analizirati što to gura cijenu kriptovaluta gore ili dolje, ali što ukupna kapitalizacija bude veća, to će pomaci biti manji. Međutim, čak je i cijena zlata zabilježila pomak od 12 posto prošle godine. Dakle, ni njegova cijena nije stabilna, pa to ne možemo očekivati ni od kriptovaluta. Vjerujem da će cijena bitcoina rasti zbog sve manje ponude. On može konkurirati zlatu, ali nisam siguran da će plaćanje kriptovalutama ikada zaživjeti u punom sjaju. Vjerojatno će se upotrebljavati za specifične potrebe, ali ne vjerujem da ćemo doživjeti plaćanje kriptovalutama u većem postotku – kaže Prpić.
Kad je riječ o etheru, vjeruje da je najnapredniji u tehnologiji povezanih blokova (engl. blockchain) i prema trenutačnom stanju na tržištu ide prema apsolutnome monopolu (čak dvjesto tisuća projekata napravljeno je na osnovi ether-blockchaina). Prema Prpićevim riječima, pred etherovom mrežom velika je budućnost, ali trebat će desetljeća da sustigne popularnost bitcoina, ako ga ikad i sustigne.
Nema balona
I u Hrvatskoj postoji fond za upravljanje kriptoimovinom, Griffon Asset Management, čije je sjedište u Osijeku i temeljni kapital 750 tisuća kuna, ali iz njega nisu odgovorili na novinarski upit.
No pozivu se odazvao Nikola Škorić, direktor Electrocoina, tvrtke za posredovanje u trgovanju kriptovalutama i jedan od najboljih poznavatelja kriptovaluta u Hrvatskoj. Ističe da je vrijednost imovine investicijskih fondova vezanih uz kriptovalute višestruko porasla kao odgovor na dva važna procesa.
– S jedne strane, svjedočimo sve većoj državnoj regulaciji tržišta u gotovo svim zemljama i, s druge strane, zamjećujemo snažniji ulazak najkonzervativnijih ulagača, mirovinskih fondova, u svijet kriptovaluta. Državna regulacija, osim što je dala pravni okvir i dodatnu sigurnost, omogućila je osnivanje reguliranih investicijskih fondova koji su profesionalnim ulagačima ponudili konvencionalno ulaganje, ono u financijske instrumente, umjesto izravno u temeljnu imovinu, bitcoin.
Prema Škorićevim riječima, kriptovalute postale su poželjne velikim ulagačima i najvećim bankama Wall Streeta. Za njima slijede srednji i manji ulagači, što pridonosi strelovitu rastu cijene bitcoina. Osim toga, uz pravne preduvjete dogodila se koronakriza koja je redefinirala omjere snaga na tržištu kapitala i skrenula pozornost na prednosti kriptovaluta u odnosu na druge investicijske klase. Škorić naglašava da zbog kombinacije svih tih čimbenika raste bitcoin, koji čak i konzervativne institucije sve manje smatraju balonom ili privremenim hypeom.
Čak i najveća svjetska banka JPMorgan, donedavno kritična prema bitcoinu, predviđa da će dugoročno njegova cijena postići i do 146 tisuća dolara, a Chamath Palihapitiya, osnivač i izvršni direktor investicijskog fonda Social Capital, govori o rastu do 200 tisuća dolara u roku od pet ili deset godina.
U fiskalnim blagajnama
Hrvatski građani nimalo ne zaostaju za europskim i svjetskim trendovima, što dokazuje i ravnopravno sudjelovanje hrvatskih investitora tijekom bitcoin bull runa u proteklih mjesec dana.
– U posljednjem kvartalu 2020. bitcoin je Hrvatima bio uvjerljivo najatraktivnija kriptovaluta s gotovo 80 posto ukupnog volumena kupovanja, a siječnju 2021. pao je na ispod 60 posto. Porastao je interes za ether, koji je s oko šest posto udjela došao na čak 22 posto. Stable coin USDT, vezan uz američki dolar, stabilan je na oko 10 posto udjela – kaže Škorić, ističući da, osim što ulažu u kriptovalute, što je većina kriptotransakcija, Hrvati mogu plaćati tom valutom u sklopu servisa kao što je PayCek, integriranih u fiskalne blagajne i internetske trgovine.
Prema njegovim riječima, Hrvati kriptovalutama kupuju informatičku opremu, knjige, smještaj, ali i hranu i računovodstvene usluge, a zbog niskih naknada i brzine u Hrvatskoj se preferira plaćanje etherom, na koji otpada 60 posto svih maloprodajnih transakcija. Škorić naglašava da, iako u posljednje vrijeme sve više tradicionalnih ulagača ulaže u kriptovalute, tipični ulagač u kriptovalute i dalje pripada novoj generaciji kriptoinvestitora, pojedinaca koji su u svijet kriptoinvesticija ušli zbog interesa za nove tehnologije, a koji prije toga nisu ulagali u druge investicijske klase. Misli da se kriptovalute ubrajaju u kategoriju visokorizičnih ulaganja, ali podsjeća na izreku: Tko ne riskira, ne profitira.
– Sve više poznatih stručnjaka tvrdi da je bitcoin, kao i zlato, hard commodity. Jedna je od njegovih prednosti to što se njegova proizvodnja za razliku od zlata ne može povećati. Trendovi upućuju na sve snažnije etabliranje bitcoina kao odgovarajuće zamjene za zlato. Samo ga još očekuje dostizanje tržišne kapitalizacije zlata. koja je trenutačno 4,6 puta veća u usporedbi s bitcoinom – kaže Škorić.