Najveće europske banke rezerviraju u prosjeku 20 milijardi eura u poreznim oazama svake godine, navodi se u novom izvješću, što čini 14 posto njihove ukupne dobiti.
U izvješću Poreznog opservatorija EU objavljenog početkom rujna, razmatrane su aktivnosti 36 sistemskih europskih banaka sa sjedištem u 11 zemalja diljem Europe, koji su bili obvezni izvještavati pojedine zemlje o svojim postupcima od 2015.
Sedamnaest jurisdikcija uvršteno je na popis poreznih oaza izvješća: Bahami, Bermudi, Britanski Djevičanski otoci, Kajmanski otoci, Guernsey, Gibraltar, Hong Kong, Irska, Otok Man, Jersey, Kuvajt, Luksemburg, Makao, Malta, Mauricijus, Panama i Katar.
U izvješću se navodi da je oko 65 posto dobiti banaka prijavljeno kao ostvareno u inozemstvu putem podružnica između 2014. i 2020. godine, a istraživači su dokumentirali neusklađenost između zemalja u kojima je dobit rezervirana i onih u kojima su zaposlenici bili smješteni. Dobit po zaposlenom bila je daleko veća i u poreznim oazama nego u drugim zemljama, navodi se u izvješću, a podružnice u poreznim oazama bilježe visoku profitabilnost i profitne marže.
Istraživači su također istaknuli da je 25 posto dobiti banaka rezervirano u zemljama u kojima je efektivna porezna stopa bila niža od 15 posto.
- Zajedno, ovi dokazi ukazuju na značajnu prisutnost i stabilno korištenje poreznih oaza od strane europskih banaka tijekom godina - navodi se u izvješću.
Mnogi aktivisti smatraju da je korištenje poreznih oaza od strane banaka posebno nečuveno jer je više od 1,5 milijardi eura poreznih obveznika iskorišteno za spašavanje bolesnih banaka u Europi nakon financijske krize 2008.
- Profitabilnost banaka u poreznim oazama neuobičajeno je visoka: 238 tisuća eura po zaposleniku, za razliku od oko 65 tisuća eura u zemljama koje nisu članice utočišta. To sugerira da se dobit rezervirana u poreznim oazama prvenstveno prebacuje iz drugih zemalja u kojima dolazi do proizvodnje usluga - dodali su autori izvješća.
Nakon razgovora koje je organizirala Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) sa sjedištem u Parizu, 130 zemalja, koje predstavljaju više od 90 posto svjetskog BDP-a, poduprlo je u srpnju prošle godine globalnu minimalnu poreznu stopu na multinacionalne kompanije od 15 posto, nakon početnog pokušaja američkog predsjednika Joea Bidena da osigura sporazum o stopi od 21 posto.
Paralelne mjere za ograničavanje premještanja dobiti u porezne oaze od strane 100 najvećih svjetskih tvrtki predložio je Biden i o kojima se sada raspravlja u OECD-u.
Predloženim ugovorom vladama u zemljama u kojima je sjedište multinacionalnih kompanija dalo bi se pravo na primjenu dodatnog nameta kako bi se osiguralo da se puna globalna minimalna stopa plaća na sve prihode.
Međutim, u izvješćima se navodi kako će popis 100 tvrtki vjerojatno isključiti banke nakon lobiranja Londona i drugih međunarodnih financijskih centara.
Varijacije između banaka
Korištenje poreznih oaza znatno se razlikovalo među bankama, pokazala je analiza. Srednji postotak ostvarene dobiti u poreznim oazama između 2014. i 2020. godine bio je oko 20 posto, pokazali su podaci, ali to se kretalo od 0 do 58 posto.
Istraživači su identificirali nekoliko banaka koje imaju "relativno visoku prisutnost u poreznim oazama".
Odražavajući njihovu veličinu, u izvješću se navodi da HSBC, Barclays, francuske multinacionalne kompanije BNP Paribas i Société Générale te Standard Chartered imaju najveće naplative porezne deficite, razliku između poreza koji se danas plaća i onoga koji bi bio naplativ.
Prema poreznoj stopi od 15 posto, Ujedinjeno Kraljevstvo prikupilo bi dodatnih 940 milijuna eura godišnje u 2020. i 1,47 milijardi eura u 2019.
Porezni sustavi diljem svijeta posljednjih godina sve više zaostaju prebacivanjem dobiti velikih multinacionalnih kompanija. Za zlouporabu poreza od strane multinacionalnih kompanija i izbjegavanje od strane bogatih pojedinaca, skupina za kampanju Mreža porezne pravde kaže da će nacije koštati 427 milijardi dolara godišnje izgubljenih prihoda.
Na razočaranje kreatora politika i aktivista, postotak dobiti ostvarene u poreznim oazama nije se promijenio u posljednjih sedam godina unatoč nadi da će izvješćivanje po zemljama uvedeno 2014. dovesti do promjene u praksi.
Na drugom kraju ljestvice, Bankia BFA, Erste, Nykredit Realkredit, Swedbank i Banco Sabadell nisu rezervirali ništa od svoje dobiti u poreznim oazama tijekom sedmogodišnjeg razdoblja uzorka.
Osam banaka, uključujući Intesu Sanpaolo i HSBC, povećalo je svoju prisutnost u poreznim oazama tijekom oglednog razdoblja, navodi opservatorij. Sedam zajmodavaca održalo je svoju prisutnost u utočištima stabilnom, dok je 16 banaka smanjilo korištenje poreznih oaza.
Srednja efektivna porezna stopa koju su banke platile u uzorku iznosila je 20 posto, u rasponu od 10 do 30 posto. Sedam banaka, "pokazuju posebno nisku efektivnu poreznu stopu" od 15 posto ili manje: RBS, Barclays, Bayern LB, Nord LB, HSBC, KBC i Intesa Sanpaolo.
Prosječna stopa poreza na dobit u EU-u iznosila je 20,79 posto u 2020., nakon što se svake godine smanjivala od 2014. U cijeloj Europi stopa za 2020. iznosila je 19,03 posto, pri čemu je stopa poreza na dobit na kontinentu također zabilježila postupni pad od 2014. Cijene se razlikuju među europskim zemljama.
Poziv na minimalnu poreznu stopu
U srpnju je 130 zemalja podržalo plan OECD -a za reformu međunarodnih okvira u nastojanju da multinacionalne tvrtke plate pošten dio poreza gdje god posluju. Reforme uključuju planove za globalnu minimalnu stopu od 15 posto na porez na dobit, za koju OECD procjenjuje da će godišnje generirati oko 150 milijardi dolara dodatnih globalnih poreznih prihoda.
Istraživači izvješća izračunali su da bi, ako bi se ova stopa uvela na globalnoj razini, europske banke koje se koriste u njezinoj analizi morale svake godine plaćati 3 do 5 milijardi eura više poreza. Ako bi se globalna minimalna stopa podigla na 21 posto, one bi godišnje plaćale dodatnih 6 do 9 milijardi eura. Uz minimalnu stopu poreza na dobit od 25 posto, 36 europskih banaka uključenih u studiju plaćalo bi godišnje 10 do 13 milijardi eura dodatnih poreza.