Ideje oko Weba 3.0 značajno su se razvile u posljednjem desetljeću. Zajednica teži vidjeti svijet u kojem su centralizirani poslužitelji drevni, a kontrola nematerijalne imovine visoke vrijednosti počiva na tvorcu same imovine.
Da bi ta vizija ugledala svjetlo dana, potrebno je promijeniti temeljne modele interneta. To ne bi utjecalo samo na internet kao tehnologiju, već i na gospodarstva koja su nastala razvojem interneta.
Uspon Weba 2.0 bio je eksponencijalan, te može poslužiti kao zanimljiv slučaj kako bi se podsjetili koji su to bili ključni pokretači usvajanja.
Lekcije Weba 2.0
Početkom 1990-ih internet je polako ubrzavao tempo. Tada e-mailovi nisu bili u stanju sadržavati privitke kao što su datoteke ili fotografije.
To je u biti bilo razdoblje deponija informacija koje su korisnici mogli pregledavati, ali ne i komunicirati s njima ili drugim pojedincima na internetu.
Međutim, brzina inovacije IT sektora bila je zapanjujuća. Sav fokus bio je na korisnicima i njihovom potencijalu što bi sve mogli raditi na internetu.
Premotajmo deset godina unaprijed. Dot-com postao je 'najvrućija' globalna tema. Web stranice su postale interaktivnije, pojavile su se sobe za razgovor, e-mailovi su konačno mogli sadržavati sve vrste privitaka, grafička korisnička sučelja (GUI) postala su intuitivnija i jednostavnija za korištenje.
Netscape je pokrenuo web preglednik s prijeko potrebnim prijateljskim korisničkim sučeljem, a počele su se pojavljivati tvrtke poput Facebooka.
Svake sekunde, razmjenjivale su se ogromne količine podataka. Takav skalirani tip interakcije i razmjene podataka, prije samo nekoliko godina bio je nezamisliv.
Do kraja desetljeća mobiteli su postali pametniji, a aplikacije su počele isplivati na površinu. Cijeli koncept komunikacije, interakcije i identiteta preselio se na digitalno. Tvrtke koje su se našle na pravom mjestu u pravo vrijeme, itekako su iskoristile digitalnu revoluciju i postale kraljevima Weba 2.0.
Tvrtke kao što su Twitter, Facebook, Instagram, YouTube, WordPress i mnoge druge, stvorile su ogromne mrežne efekte i izgradile podatkovne monopole.
Deset godina kasnije, sada se nalazimo pred još jednom revolucijom.
Dakle, gdje smo sada?
Praktično, još uvijek smo daleko od istinskog i potpunog prijelaza na Web 3.0.
Već imamo okvire blockchain sustava i platforme pametnih ugovora poput Ethereuma, koji značajno pojednostavljuju pokretanje decentraliziranih aplikacija. Međutim, sektor zaostaje u ostalim ključnim područjima.
Primjer tih nedostataka loše je korisničko iskustvo na koje se ljudi teško privikavaju zbog mnogih pojedinosti. Od koncepta privatnog i javnog ključa, digitalnih novčanika, naknada za transakcije i ostalih infrastrukturnih poteškoća.
Automobilska analogija
Pri razvoju blockchaina, često se koristi usporedba razvoja automobila. Prije nego što su izumljeni automobili, glavno prijevozno sredstvo bili su konji.
Vizija Henryja Forda u to vrijeme mnogima se činila neostvarivom, upravo zbog nepostojanja infrastrukture za vožnju automobila. Problemi nisu bili ograničeni samo na infrastrukturu. Također bili su i mentalne prirode, jer svi su mislili kao će biti izazovno naučiti voziti automobil.
Zanimljivo je da su prvi automobili bili još sporiji i skuplji od konja. Kao rezultat toga, za većinu potencijalnih kupaca nije imalo smisla prebaciti se na ovu "rizičnu platformu" nazvanu automobil.
Trebalo je nekoliko godina da se prevladaju ti problemi, a danas imamo izgrađene ceste i prometna pravila za automobile. Štoviše, već polako prelazimo na automobile bez vozača.
Rani dani
Infrastruktura oko Web 3.0 nalazi se u svojim ranim danima razvoja. Aplikacijama nedostaje osnovni UI/UX, a ljudima koji nemaju dozu znatiželje vrlo se teško snaći u kompleksnom kripto/blockchain svijetu.
S godinama ti problemi će biti riješeni, a entuzijastični pojedinci koji se koriste sadašnjim alatima i proizvodima Weba 3, ostvarit će najveći financijski rast.
Za budući razvoj i prihvaćanje decentraliziranih tehnologija potrebno se suočiti sa sljedeća dva čimbenika: Nedostatak korisničkih alata i okvira za izgradnju aplikacija i Fokus na izgradnju proizvoda za mainstream korisnike.
Rođenje ekonomije kreatora
Mnogi od Web 3.0 projekata pokušavaju pronaći načine kako osnažiti kreatore sadržaja.
Iako krugovi prikupljanja kapitala mogu donijeti značajna sredstva u Web 3.0, današnja ekonomija kreatora je u porastu, s 50 milijuna sudionika koji se natječu za udio od preko 100 milijardi dolara vrijednosti.
Web 2.0 rodio je ekonomiju interakcije i dijeljenja. Web 3.0 će dovesti do ekonomije kreatora i vratiti vlasništvo pojedincima nad njihovim podacima.
U svom središtu, u Webu 3.0 radi se o vlasništvu. To će biti mjesto gdje pojedinci mogu tokenizirati svoje intelektualno vlasništvo i biti vlasnici svojih profila, identiteta i ostalih podataka.
Prijelaz na Web 3.0 i pravedniji svijet u kojem pojedinci mogu zadržati vrijednost svog rada može se postići samo priljevom sudionika koji razvijaju Web3 aplikacije i korisnicima koji tokeniziraju svoju stvarnu intelektualnu imovinu.