Milijunima ljudi život je svakodnevno poremećen nasiljem. Rat, ubojstva, terorizam, samoubojstva i seksualni napadi nečija su svakodnevnica. Iako određene vrste nasilja mogu uzrokovati troškove koji rezultiraju osobnim traumama, nasilje može stvoriti i značajne ekonomske poremećaje.
Podaci iz Globalnog indeksa mira za 2019. godinu pokazuju koliki su globalni troškovi nasilja i ratova.
Kako je nasilje povezano s ekonomijom?
Globalni indeks mira izračunava ukupne troškove nasilja koristeći paritet kupovne moći i uzimajući u obzir tri faktora:
- Izravni troškovi: Neposredne posljedice za žrtve, počinitelje i vladu
- Neizravni troškovi: kašnjenje ekonomskih gubitaka uslijed nasilnog događaja, uključujući posljedice traume koje je doživjela žrtva
- Učinak multiplikatora: Izračunava dodatnu ekonomsku aktivnost koja bi se nakupila kada bi se izbjegli izravni troškovi nasilja.
Između 2012. -2017., troškovi nasilja porasli su za 11 posto na 14,6 bilijuna dolara, uglavnom zbog porasta nasilja u Siriji, Libiji, Jemenu i drugim dijelovima Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike.
U 2018. godini ukupni troškovi nasilja smanjili su se prvi put u šest godina na 14,1 bilijun dolara. To je ekvivalent od 11,2 posto globalnog BDP-a. Također, i u 2019. godini se uštedjelo 475 milijardi dolara 'na nasilju' prije svega zbog sniženog intenziteta oružanih sukoba u Siriji, Ukrajini i Kolumbiji.
Top 10 najgore pogođenih zemalja
Ne čudi što zemlje zahvaćene sukobom snose najveće troškove zbog većeg broja smrtnih slučajeva i znatnih vojnih izdataka.
Ovdje su zemlje s najvišim troškovima nasilja prema izvještaju Globalnog indeksa mira za 2019.
Venezuela se od 2017. godine uspinjala na ljestvici i sada se nalazi u prvih 10 zbog kontinuirane političke represije i spiralne ekonomije koja je došla kao rezultat hiperinflacije. Možda Cipar nismo očekivali na ovoj ljestvici, no ipak se nalazi na sedmom mjestu. Što se Hrvatske tiče, nalazimo se na 28. mjestu globalne tablice mira, dok je recimo susjedna Slovenija na 8. mjestu, Srbija na 50., a BiH na 81. mjestu.
Globalni 'sastav' nasilja
Vrste troškova nasilja razlikuju se od regije do regije, a najočitija razlika je u vojnim izdacima. Vojni izdaci predstavljaju 53 posto troškova naslja na Bliskom istoku i Sjevernoj Africi, a samo 8 posto u Srednjoj Americi i Karibima. Zanimljivo je da se Bliski Istok i Sjeverna Afrika odlikuju najnižim razinama nasilnog kriminala, ubojstava i samoubojstava, koji predstavljaju samo 4 posto ukupnog broja, u usporedbi sa 45 posto u Južnoj Americi. Europa prema ovoj ljestvici zauzima neku sredinu s 35 posto izdavanja vojsci i 42 posto izdvajanja za unutranju sigurnost.
Island – čuvar mira
Od 163 zemlje rangirane u indeksu, 86 zemalja poboljšalo je svoj mirovni rezultat u prošloj godini, s tim što je Island zadržao svoju poziciju broj jedan više od desetljeća. Točnije, Island nije imao ubojstava od oružja od kada je započeo Globalni indeks mira 2007. godine.
Među pet 'najboljih' tj. najmiroljubivih zemlja smjestili su se i Singapur, Norveška, Švicarska i Japan, dok najopasnije čine Afganistan, Južni Sudan, Irak i Kongo.
Što se tiče regija, najsigurnija je i dalje Europa, zatim Sjeverna Amerika dok je na začelju Bliski Istok i Sjeverena Afrika.
